Nacionalni sajam pršuta u alkarskom Sinju iznjedrio je i mnoge gastro delicije kao “konac koje djelo krasi” u svakom turističkom aranžmanu. Vikend uoči Cvjetnice i velikog tjedna bio je praznik za oči, nepca ali i ljudski krvotok koji kao i vodotoci čine životnu puninu našeg bivstvovanja.
Uz poznati refren pjesme… nekakooo s proljeeeća… uz pratnju sunčevih zraka s Neretve kroz Međugorsko gorje, ali i budnim okom sv. Jure i sv. Mihovila okončali smo naše hodoljublje na obalama Cetine, a gdje drugo nego u sinjskom hotelu Alkar na tradicionalnom druženju “pršutara Lijepe naše”. S pogotkom u sridu, kad je u pitanju gastro doživljaj, uživali smo uz pršut, sir i uštipke, delmatska i humska vina, ali i duhovnoj rehabilitaciji ispod slike čudotvorne Gospe, koja iz Ramskog plamena prihajaše u drevni gradić podno Kamička.
I nije ovo samo simbolično hodoljublje, nego paradigma turizma našeg svagdašnjeg koji bi morao biti cjelogodišnji, a ne samo prigodnim vikendima ili značajnim svetkovinama koje obično vežemo uz mjesec kolovoz. Uočnice uskrsnih blagdana i buđenje prirode svakako su dobra prigoda da obilježimo i simboličan početak proljeća i dane bistrih vodotoka kojima obiluje Dinarsko gorje.
Održivi turizam i s ekološkog, kulturološkog, pa i ekonomskog aspekta najbolje se promovira kroz adekvatnu kombinaciju tjelesnih i duhovnih aktivnosti koji postaju i nasušna potreba modernog čovjeka kojeg prepoznajemo i kao homo turistikusa. Klasterska životna organizacija svakog pojedinca je poput trsa loze koju treba posaditi na adekvatno obrađenom zemljištu, koristiti ekološke preparate u zaštiti od bolesti izazvanih iz zemlje i zraka te ga uz sazrijevanje na zdravim sunčevim zrakama kao grozd (klaster) pospremit u čiste bačve i nakon sazrijevanja servirati na stol za objed, restoranski ili obiteljski svejedno.
Živjeti u skladu s prirodom, kulturno se uzdizati i usklađivati svekolike potrebe, dobitna je životna kombinacija koju su i naši preci znali kombinirati. Pa zašto taj model ne bismo koristili i mi kao baštinici Božjeg, ali i ljudskog djela na ovoj planeti koju zovemo Zemlja… naša svagdašnja. Slijedom takve filozofije neće nam trebati ni obavijest ni upozorenja o ugroženosti s kojom se svakodnevno susrećemo. Dovoljno je slijedit svoj razum, emocije a ponekad i hedonizam… jer smo i bića “od krvi i mesa”, često i grešnici ali i pravednici, ali uvijek bogobojazni homoljubi.
Pa na koncu i mudra poruka našeg velikog ekonomiste i znamenitog diplomate Benke Kotruljića, iz djela O TRGOVINI I SAVRŠENOM TRGOVCU (Dubrovnik, Napulj 1458. godine) kao životni putokaz… “ŽELIŠ LI BITI BOGAT, ŽIVI DUGO, A STJEČI POMALO”.
Naslovna fotografija: Cetina je atraktivna od izvora u Vrlici do ušća u Omišu, idealna za agroturistički klaster
Izvor fotografija: Marinko Brkić
