Na dodjeli prestižnih Green Destinations nagrada šest hrvatskih destinacija istaknulo se među najboljima u svijetu. Nacionalni parkovi i regije koji su osvojili priznanja dokazali su kako Hrvatska može biti predvodnica održivog i zelenog turizma. Ove nagrade prepoznaju uspjehe u zaštiti prirode, kulturne baštine i uključivanju lokalne zajednice u razvoj turizma.
Srebrna Green Destinations priznanja dodijeljena su Međimurskoj županiji i Gradu Varaždinu, dok je Nacionalni park Plitvička jezera dobio zlatno Green Destinations priznanje.
Uz to, pet hrvatskih destinacija uvršteno je na prestižnu listu Green Destinations Top 100 Stories za 2025., a njihove priče donosimo u nastavku.
Nacionalni park Krka – Skradinski buk i skrivena Krka
Nacionalni park Krka fascinira već tisućama godina, a njegova najveća atrakcija je Skradinski buk – najduža sedrena barijera u Europi sa 17 slapova. No, ljepota rijeke Krke ne krije se samo u prirodnim fenomenima, nego i u povijesnoj baštini: od prapovijesnih pećina i rimskih logora do etno-sela i samostana na otočiću Visovcu.
Kako bi zaštitili osjetljive sedrene barijere i bioraznolikost, uprava parka uvela je ograničenje broja posjetitelja te zabranu kupanja ispod slapova. Iako su to bile nepopularne mjere, upravo su one omogućile povratak osjetljivih vrsta poput riječne kornjače i vidre.
Projekt “Nepoznata Krka” usmjerava posjetitelje i prema manje poznatim dijelovima parka – planinarskim stazama, interpretacijskim centrima i vidikovcima. Tako se smanjuje pritisak na Skradinski buk, a turističko iskustvo postaje bogatije i održivije. Krka je pokazala kako se zaštita prirode i razvoj turizma mogu savršeno nadopunjavati.
Lošinj – otok vitalnosti i održive šume
Lošinj je već poznat kao otok vitalnosti, a nagradu je zaslužio zahvaljujući projektu održivog upravljanja šumom Čikat. Ovaj park-šuma, zasađen još u 19. stoljeću, danas je suočen sa starenjem stabala i klimatskim promjenama.
Od 2016. provodi se sustavno praćenje i obnova šume. Posebna atrakcija je projekt “Usvojite bor” koji uključuje posjetitelje u brigu o prirodi. Dosad je uklonjeno više od 300 opasnih stabala, posađene su nove pinije, a gostima je omogućeno da simbolično usvoje svoje bor uz personaliziranu pločicu.
Projekt je spoj znanstvenih metoda, digitalnog praćenja i edukacije turista te je nagrađen i međunarodnim priznanjem za inovaciju u održivom turizmu.
Međimurje – eko-muzej je put prema održivosti
Međimurje, najgušće naseljena hrvatska regija, uspješno je spojila bogatu kulturnu baštinu i održivi turizam kroz koncept Ekomuzeja Međimurje. Ova ideja regiju je pretvorila u “muzej bez zidova” gdje je cijelo područje, od vinskih cesta do renesansnog dvorca u Čakovcu, dio interpretacije baštine.
Kroz ulaganja u interpretacijske centre, suradnju s lokalnim stanovništvom i volonterske akcije, revitalizirana su stara znanja i običaji, dok je turizam dobio novu dimenziju. Poseban ponos regije su UNESCO upisi, od međimurske popevke do tradicije izrade drvenih igračaka i licitara.
Ekomuzej je donio i konkretne rezultate: više od 440.000 prodanih ulaznica, stalni rast turističkih dolazaka te očuvanje kulturne baštine koja se prenosi na mlađe generacije.
Plitvička jezera – šume koje mjere klimatske promjene
Najpoznatiji hrvatski nacionalni park uveo je novu dimenziju posjeta – biomonitoring šuma. U suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu i partnerima, postavljeno je deset stanica koje prate rast stabala, zadržavanje vode i apsorpciju CO₂.
Posjetitelji putem QR kodova mogu pratiti podatke u stvarnom vremenu i bolje razumjeti kako šume djeluju kao pluća našeg planeta. Projekt pruža jedinstvenu priliku da se turizam spoji s edukacijom o klimatskim promjenama, a Plitvice se pozicioniraju kao svjetski primjer održivog upravljanja prirodnom baštinom.
Ova inovacija ne samo da pomaže znanstvenicima, već i obogaćuje iskustvo posjetitelja, nudeći im pogled u skrivene procese koji čuvaju prirodu za buduće generacije.
Sveti Ivan Zelina – Kestenijada kao primjer zelenog festivala
Sveti Ivan Zelina već je tri desetljeća poznat po svojoj manifestaciji Kestenijada na Kladešćici. Jesenski festival privlači više od 10.000 posjetitelja, a posljednjih godina prerastao je u primjer održivog događanja.
Organizatori su zabranili plastiku, uveli pravilo da sudjeluju samo lokalni proizvođači te izgradili novu pristupnu cestu kako bi zaštitili šume od prevelikog prometa. Posjetitelji su potaknuti da dolaze pješice ili biciklom, a prvi koji to učine nagrađuju se porcijom pečenih kestena.
Festival nudi i tradicionalne igre za djecu, edukativne radionice i gastro ponudu temeljenju na domaćim proizvodima. Zelina je pokazala kako jedna manifestacija može postati nositelj regenerativnog turizma i dobar primjer za druge destinacije.
Hrvatska na zelenoj karti svijeta
Šest nagrađenih destinacija dokaz su kako Hrvatska aktivno gradi svoju održivu turističku priču. Nagrade Green Destinations nisu samo priznanje, već i obveza da turizam u Hrvatskoj nastavi rasti u smjeru očuvanja prirode, kulturne baštine i kvalitete života lokalne zajednice.
