U samom središtu Istre, stotinjak metara ispod zidina srednjovjekovnog Pazinskog kaštela, najveća istarska ponornica Pazinčica nestaje pod zemljom. Prizor je posebno snažan nakon obilnih kiša, kada se miran tok pretvara u bujicu, a Pazinska jama pokazuje svu snagu krškog krajolika.
Pazinski ponor jedan je od najslikovitijih primjera djelovanja prirodnih sila na krški teren u Istri. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dug oko 500 i dubok približno 100 metara, te samu Pazinsku jamu koja je zaštićena je od 1964. godine, danas u kategoriji značajnog krajobraza, a voda koja u njoj ponire ponovno izbija na više izvora u dolini rijeke Raše. Za razliku od književne verzije Julesa Vernea, podzemni tok Pazinčice ne vodi prema Limskom kanalu.
Jules Verne nikada nije posjetio Pazin, ali ga je pretvorio u književnu pozornicu
Najpoznatija priča povezana s Pazinskom jamom nastala je u mašti Julesa Vernea. Francuski književnik smjestio je Pazin, Kaštel i ponor u središte radnje pustolovnog romana “Mathias Sandorf”, objavljenog 1885. godine.
Verne nikada nije boravio u Pazinu ni u Istri. Inspiraciju je pronašao u putopisnim zapisima francuskog putopisca Charlesa Yriartea, koji je posjetio Pazin i opisao grad podignut na rubu goleme provalije. U romanu je Mathias Sandorf zatočen u Pazinskom kaštelu, odakle uspijeva pobjeći spuštajući se niz liticu prema ponoru. Nabujala Pazinčica odnosi njega i njegova suputnika kroz podzemlje sve do Limskog kanala i Rovinja.
Iako je takav podzemni put književna fikcija, upravo je ova pustolovina trajno povezala Pazin s jednim od najpoznatijih autora znanstvenofantastične i pustolovne književnosti.
Pazinska jama povezuje se i s Danteom Alighierijem. Prema lokalnoj predaji, njezin je ponor mogao nadahnuti Danteov opis ulaza u Pakao u “Božanstvenoj komediji”.
Legenda o divu koji je stvorio Pazinsku jamu
Prema staroj istarskoj legendi, nekada su u Istri zajedno živjeli ljudi i divovi. Sjeverni dio poluotoka prekrivala su jezera i močvare, dok je južnije nedostajalo vode. Ljudi su zato zamolili diva Bana Dragonju da im pomogne. Dragonja je upregnuo goleme volove i plugom zaorao zemlju prema moru. Prvom brazdom stvorio je rijeku Dragonju, koju je nazvao po sebi, a drugom Mirnu, nazvanu po njegovoj ženi.
Dok je orao treću brazdu, stigao je pod zidine Pazinskog kaštela. Žena pazinskog kapetana počela mu se rugati da plitko ore i da mu je brazda kriva. Uvrijeđeni Dragonja prekinuo je posao i okrenuo volove, a voda je nedovršenom brazdom počela plaviti Pazinsku kotlinu. Kada su ga stanovnici zamolili da ih spasi, div se smilovao i nogom snažno udario u tlo ispod Kaštela. Zemlja se otvorila, nastao je golemi ponor i progutao vodu. Tako je, prema legendi, umjesto treće velike istarske rijeke nastala Pazinčica i jama u kojoj nestaje.
Poučna staza vodi do pogleda na ulaz u podzemlje
Pazinsku jamu moguće je upoznati šetnjom uređenom poučno-pješačkom stazom dugom oko 1.100 metara. Staza počinje ispod Kaštela, kod mosta Vršić, spušta se u kanjon Pazinčice i kroz šumu vodi do vidikovca Piramida s kojeg se otvara pogled prema ulazu u podzemlje, a višejezične poučne ploče uz stazu donose informacije o kršu, hidrografiji, biljnom svijetu, legendama i istraživačima Pazinske jame. Obilazak je samostalan, bez vodiča, a ulaz u podzemni dio nije uključen.
Prema trenutačno objavljenim informacijama, staza je otvorena od 10 do 18 sati. Cijena obilaska iznosi pet eura za odrasle i tri eura za djecu od pet do 18 godina. Ulazak je na vlastitu odgovornost. Strogo je zabranjeno napuštanje označene staze, spuštanje u riječno korito ili približavanje uskom prolazu ponora. Stijene mogu biti skliske, a vodostaj Pazinčice nakon kiše može se brzo promijeniti.
Speleoavantura završava uz podzemno jezero
Oni kojima pogled s vidikovca nije dovoljan mogu se u pratnji speleologa spustiti u podzemlje Pazinske jame. Jama nije uređena kao klasična turistička špilja, zbog čega se obilazak provodi uz kacige, rasvjetu i sigurnosnu opremu.
Nakon spuštanja stazom prema kanjonu slijedi kretanje prirodnim koritom Pazinčice. Podzemni dio rute dug je oko 200 metara, a završava velikom dvoranom i podzemnim jezerom dugim približno 80 metara. U podzemlju se nalazi i manji zip-line kojim se posjetitelji prebacuju do spruda uz jezero.
Speleoavantura traje između dva i dva i pol sata, a ukupna visinska razlika iznosi oko 118 metara. Temperatura u jami kreće se oko 15 °C pa treba ponijeti čvrstu sportsku obuću, odjeću dugih rukava i rezervnu odjeću. Minimalna dob djece je osam godina, odnosno minimalna visina 130 centimetara. Obilazak se organizira tijekom cijele godine, ali ovisi o vremenskim i hidrološkim uvjetima. Rezervacija je obavezna.
Aktualna cijena iznosi 35 eura za odrasle te 30 eura za djecu i studente. U cijenu su uključena dva vodiča speleologa, kacige i rasvjeta. Termine i raspoloživost treba provjeriti na službenoj stranici Speleoavanture Pazinska jama.
Zip-lineom iznad ulaza u Pazinsku jamu
Ponor je moguće vidjeti i iz potpuno drukčije perspektive, prelaskom zip-lineom iznad Pazinske jame. Aktualna ponuda uključuje dvije linije duge 220 i 280 metara. Tijekom prelaska postiže se brzina do približno 50 kilometara na sat, a vožnja pruža pogled na ponor, stijene i Pazinski kaštel.
Cijeli doživljaj traje oko 30 minuta, a u cijenu od 24 eura uključeni su vodiči, zaštitna oprema, sigurnosne upute i vožnja na obje linije. Najveća dopuštena težina posjetitelja iznosi 120 kilograma, dok se djeca lakša od 25 kilograma spuštaju u tandemu s vodičem. Od 1. svibnja do 30. rujna zip-line je otvoren svakoga dana od 10 do 18 sati i za pojedinačne posjetitelje nije potrebna prethodna najava. Izvan sezone otvara se prema dogovoru za najmanje pet osoba. Aktualne podatke prije dolaska najbolje je provjeriti na stranici Turističke zajednice središnje Istre.
Pazinski kaštel čuva još jednu priču o Istri
Posjet Pazinskoj jami najbolje je povezati s obilaskom Pazinskog kaštela, najveće i najbolje očuvane srednjovjekovne utvrde u Istri. Kaštel se u pisanim izvorima spominje još 983. godine kao Castrum Pisinum. Tijekom stoljeća imao je obrambenu i stambenu funkciju, a danas se u njemu nalaze Etnografski muzej Istre i Muzej grada Pazina.
Među najboljim mjestima za pogled i fotografiranje ponora su most Vršić i vidikovac ispod terase nekadašnjeg hotela Lovac. Ako imate više vremena, izlet možete nastaviti prema Pazinskom krovu, vodopadu udaljenom oko 500 metara zračne linije od Kaštela.
Pazinska jama pri svakom dolasku pokazuje drukčije lice. Za sušnih dana djeluje tiho i tajanstveno, dok se nakon obilnih kiša pretvara u glasno grotlo koje najbolje otkriva snagu vode i istarskog krša.
