Prstenasti oblik bakarskog baškota imao je vrlo praktičnu svrhu: peciva su se mogla nanizati na konop i objesiti na brodu. Dobro osušena trajala su mjesecima, a pomorcima su na dalekim morima bila zamjena za kruh i okus doma.
Na dugim plovidbama svježi kruh nije mogao dugo potrajati. Trebalo je ponijeti hranu koja će izdržati putovanje brodom, lako se spremati i zauzimati malo prostora. Bakarski baškot, suho pecivo u obliku koluta, odgovarao je upravo takvim uvjetima.
Njegova priča povezuje bakarske pekare, brodske kuhinje, ali i obiteljske stolove. Premda je danas jedan od prepoznatljivih gastronomskih simbola Bakra, svoju je vrijednost najprije dokazivao ondje gdje se do nove pekare nije moglo jednostavno prošetati – na moru. Prema Turističkoj zajednici grada Bakra, dobro posušeni baškoti mogli su se čuvati mjesecima.
Foto: Miljenko Šegulja
Zašto baš kolut s rupom u sredini?
Oblik baškota olakšavao je spremanje brodskih zaliha. Peciva su se mogla vezati i vješati, čime su bila i teže dostupna brodskim miševima. Kolut pecivo je tako bio praktično rješenje za svakodnevicu pomoraca.
Danas se u bakarskoj baškotarni može kušati i suha i meka inačica. Za priču o dugim putovanjima važna je upravo ona tvrda, dobro posušena, koja je mogla zamijeniti kruh tijekom plovidbe.
Peče se dvaput, a umakao se i u vino
Lokalna turistička zajednica opisuje baškot kao dvaput pečeno krušno pecivo te navodi da je zbog suhoće mogao trajati i dulje od šest mjeseci. Zato se nosio na duga ribolovna i pomorska putovanja.
Tvrdi baškot tradicionalno se umakao u crno vino, čaj ili bijelu kavu. Takav način jedenja imao je smisla uz pecivo čija je najveća prednost bila upravo suhoća. Prema priči, baškot su u grad donijeli ribari iz talijanske Chioggie, a s vremenom je postao jedan od simbola i suvenira Bakra, čuvajući vezu grada s pomorstvom i svakodnevnim životom njegovih stanovnika.
Mali gastronomski razlog za izlet u Bakar
Foto: Turistička zajednica Grada Bakra
Za kušanje baškota danas ne treba čekati odlazak na brod. Pekarnica „Bakarski baškot”, koju nazivaju i baškotarnom, mjesto je na kojem se mogu pronaći obje njegove inačice. Meki baškot je izbor za one koji žele svježe pecivo, dok suhi približava njegovu nekadašnju ulogu na dugim plovidbama.
Posjet pekarnici može biti početak šetnje uz Bakarski zaljev. Prošetajte rivom i Primorjem, zastanite uz more pa upoznavanje grada nastavite njegovim okusima. Uz baškot, bakarsku gastronomsku priču čine i Bakarska torta te Bakarska vodica.
Upravo je tim okusima lokalna turistička zajednica posvetila i dio projekta “Bakarska gastro-škrinjica“, pokrenutog radi prikupljanja obiteljskih recepata, starih fotografija i sjećanja. Građa bi trebala postati temelj trojezične kuharice i digitalne zbirke recepata, a prostor dobivaju i manje poznata jela koja su se desetljećima čuvala u domaćim kuhinjama.
Za prvo upoznavanje s bakarskom baštinom dovoljan je jedan kolut baškota. Kušate li tvrdu inačicu uz bijelu kavu, lakše ćete razumjeti kako je jednostavno pecivo pronašlo mjesto i u brodskoj zalihi i za obiteljskim stolom.
