Zagrebački Mirogoj 6. studenoga navršava 150 godina od službenog otvorenja. Obljetnicu dočekuje izložbom koja prati nastanak groblja, njegovu arhitekturu i obiteljske povijesti, ali i radovima na uklanjanju posljedica snažnog nevremena iz ožujka 2026. godine.
Arkade, nadgrobne skulpture i natpisi čine Mirogoj jednim od važnih mjesta za upoznavanje povijesti Zagreba. Ovdje je posljednje počivalište brojnih velikana hrvatske povijesti, umjetnika i znanstvenika i osoba iz javnog života, uz tisuće obiteljskih priča koje su oblikovale grad.
Zajedničko gradsko groblje otvoreno je 1876. godine
Foto: Goran Horvat/ Pixabay
Mirogoj je službeno otvoren 6. studenoga 1876., na prostoru nekadašnjeg imanja Ljudevita Gaja. Zagreb se tada širio, a stara su groblja postajala prenapučena. Novo gradsko počivalište trebalo je odgovoriti na potrebe rastućega grada.
Od početka je zamišljeno kao zajedničko groblje za građane različitih vjeroispovijesti. Njegova se višekonfesionalna povijest može pratiti kroz katolički, pravoslavni, protestantski, židovski i muslimanski dio. Takav raspored važan je dio identiteta Mirogoja. Nadgrobni natpisi, simboli i obiteljska imena bilježe raznolikost stanovništva koje je živjelo u Zagrebu.
Arhitektura i skulpture na istom prostoru
Monumentalne arkade i kupole povezane su s arhitektom Hermanom Bolléom, čiji je rad snažno obilježio izgled kompleksa. Njihova izgradnja počela je 1879. godine, a oblikovanje Mirogoja nastavilo se tijekom sljedećih desetljeća.
Umjetnička vrijednost groblja vidljiva je i na pojedinačnim spomenicima. Primjer je grob Petra Preradovića sa spomenikom kipara Ivana Rendića. Arkada preporoditelja povezuje imena Ljudevita Gaja, Stanka Vraza, Vatroslava Lisinskog i drugih osoba važnih za hrvatsku kulturnu povijest.
Izložba za 150. obljetnicu seli na Mirogoj
Izložba „Mirogoj: 150 godina sjećanja”, autorice Ane Vranić Rob, kroz arhivske nacrte, povijesne fotografije i suvremene snimke prikazuje razvoj groblja i promjene koje je prolazilo zajedno sa Zagrebom. Nakon predstavljanja u Muzeju grada Zagreba, izložbeni panoi bit će postavljeni od 31. listopada do 6. studenoga 2026. u dijelu Aleje Hermana Bolléa. Izložba potom seli na Zrinjevac, gdje će biti dostupna od 8. do 22. studenoga.
Postav obuhvaća izgradnju arkada, crkve Krista Kralja, mrtvačnice i perivoja, kao i priču razvoja nadgrobnih spomenika te kasnija proširenja kompleksa. Dio priče posvećen je očuvanju baštine nakon potresa i oluja.
Prema obavijesti Zagrebačkog holdinga od 23. listopada 2026., sanacija posljedica oluje s kraja ožujka ušla je u završnu fazu. Nakon uklanjanja oštećenih stabala nastavljeni su zahtjevni radovi na preostalim panjevima i korijenskim sustavima uz grobna mjesta. Završetak njihova uklanjanja planiran je do kraja studenoga. Obnovljena mrtvačnica ponovno je u funkciji od 1. lipnja, dok su arkade i crkva Krista Kralja zaseban projekt obnove nakon potresa.
Radno vrijeme uoči Svih svetih
Prema objavljenom rasporedu Gradskih groblja, Mirogoj je do 30. listopada otvoren od 6 do 20 sati. Od 31. listopada do 2. studenoga otvoren je od 6 sati do ponoći, a od 3. studenoga vrijedi zimsko radno vrijeme, od 7.30 do 18 sati.
Posjet izložbi prilika je za upoznavanje povijesti kompleksa, uz poštovanje njegove svakodnevne namjene, pogrebnih obreda i ljudi koji dolaze na grobove svojih bližnjih.
