Ako pitate postoji li vulkan u Hrvatskoj, većina će vam vjerojatno odgovoriti kako Hrvatska nije zemlja poznata po vulkanima i uputiti vas u susjednu Italiju. No zapravo Hrvatska ima ostatke drevnog vulkana.
Područje Gaveznica-Kameni Vrh nedaleko Lepoglave zakonski je zaštićeno 18. ožujka 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Ono je nalazište poludragog kamena- ahata i jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj koji predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost. Najaktivniji je bio prije 22 milijuna godina, a tijekom vremena njegov čunj ispirala su razna mora koja su nastajala i nestajala u geološkoj povijesti ovog dijela planeta.
Gaveznica- Kameni Vrh nije samo fosilni vulkan već je i arheološko nalazište na čijem su vrhu pronađeni ostaci pretpovijesnog naselja kasno brončanog doba.
– Lepoglavski ahati nastali su u šupljinama i pukotinama andezita vulkanske stijene nastale na ovom području prije oko 20 milijuna godina. Da bi se ahat stvorio potrebno je 1000 godina taloženja sloj po sloj minerala kvarca iz mineralnih otopina u šupljinama stijene. Ahat je poludragi kamen, po kemijskom sastavu kvarc- silicijev dioksid, a ime je dobio po mjestu prvog nalaza kod rijeke Dirillo (rijeka Achate) na otoku Siciliji, napominju iz Turističke zajednice Grada Lepoglave.
Uz razgled lokaliteta osmišljene su i dječje radionice – ispiranje zlata, izrada vlastite vulkanske razglednice i gledanje stijena i minerala ispod mikroskopa.
Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan “dimnjak” vulkana
Tijekom geološke prošlosti na području sjeverozapadne Hrvatske bilo je nekoliko vulkanskih faza, a stijene nastale njihovim aktivnostima najvećim su dijelom erodirane, tektonski transportirane ili prekrivene mlađim sedimentima.
Izuzetak je fosilni vulkan Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi u kojem su lepoglavski zatvorenici gotovo pola stoljeća vadili vulkansku stijenu, tzv. hiperstenski andezit, vrlo čvrstu i pogodnu za cestovne podloge. Eksploatacijom vulkanske stijene otkopan je sam ”dimnjak” vulkana, što je uzrokovalo nastanak dubokog klizišta s padom prema krateru vulkana, stoji na web stranicama Javne ustanove Priroda za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Varaždinske županije.
Bivši kamenolom je posebnu pozornost dobio otkrićem poludragog kamenja (ahat, opal, kalcedoni). U završnim fazama vulkanske aktivnosti došlo je do hidrotermalnih učinaka na stijenu vulkana, što je rezultiralo pojavom poludragog kamenja.
Inače Gaveznicu – Kameni vrh je daleke 1936. godine obišao i opisao Stjepan Vuković. Na samom vrhu nekadašnjeg brda pronađeni su ostaci pretpovijesnog naselja kasnobrončanog doba.
