Želiš češće vidjeti naše priče?
Odaberite Turističke priče kao svoj izvor na
U jesen 1928. godine u jednoj je trogirskoj kući pronađen ulomak mramornog reljefa visok oko 45 centimetara. Na njemu je prikazan krilati mladić u pokretu. Arheolog Mihovil Abramić u njemu je prepoznao Kairosa, grčko božanstvo povoljnog trenutka. Priču o njemu najbolje objašnjava neobičan detalj iz antičkih opisa njegova lika: pramen kose koji pada preko čela.
Zašto je Kairos imao čuperak, a zatiljak mu je bio gol?
Grčki pjesnik Posidip opisao je Kairosa kao da pred njim stoji i postavlja mu pitanja. U epigramu o brončanom kipu kipara Lizipa pita ga zašto stoji na vršcima prstiju, zašto ima krila na nogama i zašto mu kosa pada preko čela. Kairos mu odgovara da je stalno u pokretu i da mu čuperak služi kako bi ga mogao uhvatiti onaj tko ga susretne. Zatiljak mu je gol jer ga onaj tko se za njim okrene više nema za što uhvatiti. Pjesnik spominje i britvu u njegovoj ruci, kojom dočarava koliko je oštar i kratak pravi trenutak za djelovanje. U toj je predodžbi sreća prije svega prilika koja se otvara nakratko. Zato je čuperak više od neobičnog detalja u prikazu grčkog božanstva. On pokazuje i kada se prilika može uhvatiti – dok je tu pred nama. Taj trenutak brzo prolazi pa ga treba iskoristiti, pouka je primjenjiva u svakodnevnom životu.
Kako je reljef dospio u Trogir?
Reljef je pronađen u kući koja je nekoć pripadala obitelji Statileo, a poslije je pripala trogirskim benediktinkama. Arheolog Nenad Cambi iznio je pretpostavku da ga je netko iz obitelji mogao donijeti s putovanja. Njegov put do Trogira ostaje nepoznat. Muzejski dokumentacijski centar datira reljef u 4. ili početak 3. stoljeća prije Krista i navodi da se smatra radom nepoznate atenske radionice.
Gdje u Trogiru vidjeti Kairosa?
Reljef se čuva u Zbirci umjetnina „Kairos” u benediktinskom samostanu sv. Nikole, na adresi Gradska 2. U istoj su zbirci ulomak antičkog sarkofaga s prikazom Ahileja, oslikano raspelo iz 14. stoljeća i samostanske čipke, među kojima najstarije potječu iz 18. stoljeća. Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra, zimi se posjet dogovara unaprijed na broj 021 881 631.
