Rijeke kao ishodište identiteta – Neretva kao prilika za međudržavni agroturistički klaster

Održivi turizam ili suživot javnih i privatnih dionika s turistima ovih su dana top tema turističkih djelatnika pa i kreatora turističke politike, organizacije, marketinga.

I aktualna javna rasprava koju je iniciralo hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta, a slična je situacija i u BiH na svim razinama vlasti, gdje se potencira klastersko umrežavanje kao i marketinški modeli (re)brandinga reciptivnih destinacija.

Jedna od najzanimljivijih europskih, svakako je i rijeka Neretva, nedavno proglašena i najhladnijom svjetskom rijekom?!

S izvorištem ispod najvećih dinarskih planina u istočnoj BiH cijelim svojim tokom obilježila je i živote generacija žitelja kojima tisućljećima osiguravala uvjete za život a kulturno- turističkim rječnikom i ishodište identiteta. Kako se u trojstvu Identitet, Imidž, Brand zapravo i stvara i prodaje turistički proizvod to je njezin vodotok s pritokama zapravo i prilika za bolju organizaciju održivog turizma.

Iako se svakoj destinaciji treba pristupati odgovorno i akademski profesionalno SWOT analizom, snage-slabost-prilike-prijetnje, valorizacijom kulturne i prirodne baštine može se kvalitetno usmjeravati turističke tijekove na održiv način.

Zapravo se cijeli vodotok može turistički iskoristiti, od izvora do Konjica za ribolov i rafting, slijedi Jablaničko ali i Boračko jezero za skoro sve tipove turizma, pa Mostarska kotlina gdje imamo i prirodne i kulturne artefakte, dijelom i pod zaštitom UNESCO-a, pa do donjeg toka i velike delte kad se s Jadranom susreće kod Ploča.

Taj dio je i najzanimljiviji i turistički najatraktivniji, a kako se proteže na više lokalnih samouprava i dvije neovisne države, to je i organizacijski i marketinški dosta zahtjevan ako se želi kvalitetno upravljati jedinstvenom destinacijom gdje se mogu implementirati sve vrste turizma.

Ali kako i UNWTO preferira klasterske DESTINACIJSKE MENADŽMENT ORGANIZACIJE to smo inicijalno i akademski simbolično povezali i umrežili ovu regiju kroz Agroturistički klaster NARENTA, antički naziv za skup naselja na obalama Neretve.

Recentnim istraživanjem s kraja 20. i početka ovog stoljeća, meksički istraživač Salinas Prajs je pokušao ubicirati i legendarnu Trojansku bitku upravo u ovaj kraj kao puno uvjerljiviju hipotezu od danas aktualne turske varijante. U svakom slučaju borba za lijepu Helenu ili putešestvije Odiseja opisane u epovima Ilijadi i Odiseji i danas je turistički aktualna.

I druge civilizacije počev od Ilirske, Rimske, pa srednjovjekovne Venecije i osmanskog sultanata kojima je uspješno parirao domicilni Dubrovnik uz pomoć lokalnog slobodarskog puka i narodnih vladara: Tomislava, Višeslava, Krešimira, Zvonimira, Domagoja, pa i Hrvoja, Tvrtka, Tomaša iz roda Kotromanića i Kosaca. Sjecište svih gospodarskih, kulturoloških, vladarskih silnica na Jadranu i unutrašnjosti uz obale Neretve zapravo je bila luka i trgovište Drijeva, između današnjih Metkovića i Čapljine pa se ovih već pomalo jesenskih dana kad se ubiru plodovi zemlje, kroz razne kulturno turističke manifestacije prisjećamo i tih dana.

U fokusu našeg interesa je život i djelo zadnje Bosansko humske kraljice Katarine koja je ovom rutom zadnji put otputovala prema Dubrovniku, pa vječnom gradu Rimu, gdje je na brežuljku Capitoliju u crkvi sv. Marije Aracoeli i sahranjena nakon smrt 25. listopada 1473. i u 54. godini života.

Ovogodišnju manifestaciju ART GASTRO FEST zapravo posvećujemo ovoj primadoni te kao ishodište državnog branda već više godina priređujemo i 22. DANE KRALJICE KATARINE kada okupljamo kulturne, turističke i eko osviještene dionike na prigodno akademsko, sajamsko, pa i zabavno druženje.

Zato zadnji listopadskih dana svi putovi vode, ne u Rim nego u NARENTU pa poziv za posjetu i nazočnost na poslovno zabavnu manifestaciju 25. do 27. listopada u Čapljinu gdje priređujemo i Okrugli stol o ODRŽIVOM TURIZMU, klasterskom organiziranju i rebrandiranju receptivne destinacije koja zbog globalno poznatog Međugorja, muzeja Narona u Vidu kod Metkovića, starog mosta u Mostaru, autohtonih vina, smokava i mandarina, ptičjeg koridora , artefakata od prapovijesti i jedinstvenih STEĆAKA odnedavno i pod UNESCO zaštitom, ima sve predispozicije za najatraktivniju europsku turističku destinaciju.

Dijak Dinarski

Fotografije: Marinko Brkić