Pretvaranje mošta u vino sredinom jeseni i simbolički označava razdjelnicu između ljetne i zimske turističke sezone, ali je i prilika za sve selektivne i alternativne oblike koji se kreiraju u receptivnoj destinaciji.
Nameću se i ekokulturne i duhovno-emocionalne potrebe potencijalnih turista na emitivnim tržištima, pa ovi aspekti traže i akademski i stručni pristup ako se želi odgovorno i održivo upravljati turističkim tijekovima.
Sajam turizma u Sarajevu: susreti, iskustva i turistička ponuda
Sajam turizma u Sarajevu krajem listopada, kojem smo nazočili i aktivno sudjelovali, bio je iznimna prilika da se turizmu kao nasušnoj potrebi čovjeka napokon pristupi stručno i kompetentno, uvažavajući sve aspekte modernog marketinga i menadžmenta.
Iako svjesni da IT i AI tehnologije sve više ulaze u “turističko tkivo kako na emitivi tako i reciptivi”, ipak se turistički poklisari još uvijek drže starih i tradicionalnih sajamskih navika vjerujući da je živa ljudska pojava i riječ s opipljivim alatima poput suvenira, gastro delicija pa i knjiga jos uvijek “najprivlačniji mamac za susret domaćina i gosta” uz kreiranje zanimljivih turističkih aranžmana.
U takvom raspoloženju su proticali minuti i sati druženja u znamenitoj dvorani Mirze Delibašića, košarkaškog virtuoza, ali i mjesta poznatog po ZIMSKOJ OLIMPIJADI 1984- ZOI-84 što je zapravo i jedan od najznačajnijih identiteta Sarajeva i Vrhbosne, ali i cijele države koji se mogu i turistički brendirati.
Ako respektiramo i par štandova iz dalekih egzotičnih destinacija te Turske kao značajnog emitivnog tržišta, ipak su prevladavale dinarsko-balkanske države koje su nekad bile jedinstveno jugoslavensko receptivno tržište, a danas se “bore za svoj dio turističkog kolača”.
Svakako su zanimljiva i usporedba i razmjena različitih koncepcija i iskustava novonastalih država, pa i regija i županija/kantona koji na svoj način animiraju potencijalne goste i nesvjesni da su to u dobroj mjeri komplementarni odnosi. Naime, važan segment u animaciji može biti i supstitucija tijekom sezone pa bi za morske destinacije kao Dalmacija u Hrvatskoj ili Boka u Crnoj Gori bila interesantna Bosna ili regije u Srbiji ljeti kao emitivnoj, a zimi receptivnoj destinaciji, a što bi bila poželjna “win-win koncepcija”.
Povezivanje regija kroz kulturnu baštinu, duhovnost i vino
To se moze primijeniti i za Liku i Slavoniju ili Međimurje, primorske i zagorske dijelove Dalmacije i Crne Gore s domicilnom državom, ali i međuregionalno povezivanje gdje su rijeke i planine, ali i kulturna baština poput ilirskih i rimskih cesta, srednjovjekovnih gradova, otomanskih i austrougarskih tragova te drugih artefakata zapravo same po sebi poželjne za razmjenu turista, ali i znanstvenika, avanturista, gastro i vino ljubaca…
Svakako su interesantni i katolički nebeski zaštitnici pa uz proljetni Jurjevdan, ljetni Ilijindan, jesensko Martinje, zimskog Vlahu, Blaža ili Tripuna valja turistički valorizirati i pravoslavni Đurđevdan, sv. Savu ili Vasilija Ostroškog te muslimanske dove u Pruscu, derviški Blagaj, Kuršumliju u Maglaju u kojem i katolici mogu duhovni mir potražiti uz moći sv. Leopolda Bogdana Mandića, koji se slavi i u Herceg Novom i Omišu.
Svi ovi identiteti receptivne destinacije moraju se adekvatno kreirati kroz marketinšku komunikaciju te kao impresivan imidž na emitivnom tržistu ponuditi kao jedinstvo različitosti, ali i kao dodatno brendirana vrijednost. Samo tako Dinarska, Alpska, Balkanska i Panonska Europa može biti i lokalno povezana, ali globalno prepoznatljiva kao poželjna destinacija homo sapiensa koji će zasigurno i u 21. stoljeću tražiti izvorni put svog bića i biti spreman da odmoran dočeka sve izazove modernih vremena.
Zato i ovaj jesenski itinerer započet na sjevernim obroncima Biokova podno vrha sv. Jure i završavamo u vinogradarskom Brotnju na humskoj zemlji gdje je i ban/kralj Tvrtko još sredinom 14. stoljeća pohodio vinogradare i vinare i ..” u doɓro volju s njima i pehaŕ vina popio..”
A akademske i stručne postavke još od vremena Pitagore i Platona valja respektirati kao aksiome u dokazivanju izazovnih teorema koji su prisutni i u vinu IN VINO VERITAS, ali i u turizmu našem svakdašnjem.
