Fra Lujo Marun – istraživač Burnuma i njegove prošlosti

Arheološki lokalitet Burnum, nekada rimski vojni logor i naselje, oduvijek je privlačio pozornost istraživača i znatiželjnika. Pronaći ćete ga unutar Nacionalnog parka Krka, iznad kanjona, slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti.

Poznato je kako su legije koje su bile smještene u Burnumu krojile povijest Rimskog carstva, kao i da su brojni rimski carevi posjećivali ovu lokaciju. A sve to poznato je zahvaljujući istraživačima koji su kroz dugi niz godina istraživali Burnum i stvarali arheološku zbirku koja se danas nalazi u Eko kampusu Krka u Puljanima.

///Rimski carevi u posjetu Burnumu

Jedan od takvih istraživača koji je dao svoj obol u boljem shvaćanju Burnuma bio je i Lujo (Stjepan) Marun, hrvatski arheolog, rođen je u Skradinu 10. prosinca 1857. godine. Nakon studija na franjevačkim bogoslovijama u Šibeniku i Makarskoj stupio je 1875. godine u franjevački red na otočiću Visovcu. Za svećenika je zaređen 1880. godine. Imenovan je župnim pomoćnikom u Drnišu, gdje je pod utjecajem fra Stjepana Zlatovića pokazao zanimanje za starohrvatske spomenike.

Od 1885. godine službu župnika obnaša u Kninu, gdje se počeo intenzivno baviti srednjovjekovnom arheologijom. Kako bi osigurao legitimitet arheoloških istraživanja koje je provodio na brojnim lokalitetima, osnovao je Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici, a 1887. godine, na poticaj don Frane Bulića, i Kninsko starinarsko društvo (poslije nazvano Hrvatsko starinarsko društvo).

Vodio je brojna arheološka istraživanja, otkrivajući spomenike i natpise iznimno vrijedne za hrvatsku povijest i kulturu. Utemeljio je Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu i zagovarao ideju o jedinstvenome muzeju starohrvatskih spomenika. Preminuo je u Kninu 15. siječnja 1939. godine, a 38 godina nakon njegove smrti izgrađen je i za javnost otvoren Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, kao oživotvorenje njegove ideje.

Godine 1895. pokrenuo je časopis Starohrvatska prosvjeta, u kojem su, uglavnom, objavljivani radovi o djelatnosti kninskog Starinarskog društva i Muzeja. Posebno su značajni njegovi terenski dnevnici i rukopisne bilješke “Starinarski dnevnici”, s mnogim vrijednim podatcima o arheološkim nalazištima širom Dalmacije. “Starinarski dnevnici” objavljeni su 1998. godine u izdanju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.

Fra Lujo Marun na arheološkom lokalitetu Burnum

Arheološku aktivnost fra Marun je započeo na drniškom području, a nakon toga je premješten u Knin. Između ostaloga proučavao je i dokumentirao srednjovjekovne utvrde na rijekama Krki i Čikoli, posebice utvrde Ključicu i Nečven, koje je fotografski dokumentirao 1895. godine.

Veliku pozornost posvetio je arheološkom lokalitetu Burnum, rimskom vojnom logoru i municipiju. Na lokalitetu je bio aktivan preko trideset godina, o čemu svjedoče i bilješke u njegovim Starinarskim dnevnicima. Brižljivo je prikupljao nalaze, pa je veliki dio njih danas sačuvan i smješten u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika. U svojim dnevnicima fra Lujo Marun između ostalog donosi podatke o pronalasku i otkupu arheoloških predmeta. Posebno su vrijedni zapisi o pronalasku rimskih epigrafičkih spomenika.

Pojedini rimski natpisi pronađeni u vrijeme fra Luje Maruna danas su nestali. Jedini dokaz da su postojali pronalazimo upravo u Starinarskim dnevnicima. Fra Lujo je sudjelovao u arheološkim istraživanjima Principija 1912. – 1913. godine s Arheološkim institutom iz Beča pod vodstvom arheologa Emila Reischa.

U svjetlu “ponovnog” otkrića rimskog amfiteatra u Burnumu 2002. godine posebno su zanimljivi Marunovi opisi amfiteatra koji govore o impozantnosti tadašnjih ostataka:

– Pregledao sam pomljivo anfiteatar i uvjerio se o njegovoj znamenitosti, ko’ što sam stekao daljeko bolji pojam o velevažnosti ovih rimskih ruševina.

Naslovna fotografija: Fotografija s istraživanja Principija (djelatnici Arheološkog instituta iz Beča i Lujo Marun)
Izvor fotografija: Nacionalni park “Krka”