Krajem listopada ljeta gospodnjega 2023. okončani su 23. DANI KRALJICE KATARINE kao spomen na dan preminuća ali i na život i djelo slavne primadone koja je svoju ovozemaljsku zemljicu bosansku i humsku zamijenila vječnim počivalištem u crkvi sv. Marije Aracoeli (nebeske) na rimskom brežuljku Capitoliju. Kako i priliči sjećanju na svestranu i humanu osobu program je bio zanimljiv i raznovrstan, od književno-kulturoloških do poslovno-turističkih te na koncu i duhovnom segmentu ove jedinstvene manifestacije.
Malo je država u svijetu koje, iako male na zemljovidu, mogu kroz lik i djela slavnih osoba posvjedočiti značenje u europskom pa i svjetskom poretku kao što je Bosna i Hercegovina s južnim dijelovima Hrvatske, a koje su kroz slavno srednjovjekovno kraljevstvo imale značajnu ulogu u kreiranju civilizacijskih tijekova. Takvu ulogu nosile su osobe dinarskog gena u Dinarskom gorju kojima je mediteranski Jadran i rijeke koje su podijelile vodotoke na crnomorski i jadranski sliv, a koji su u dobroj mjeri i definirale identitet baštinika tog slavnog kraljevstva.
Iako relativno kratko, ali skoro stoljeće postojanja ostavilo je velike i značajne tragove, kako na domicilno pučanstvo tako i na europske dvorove toga vremena, a koje danas, kroz kulturno-turističke manifestacije, nastojimo valorizirati.
///23. Dani kraljice Katarine – program od 23. do 29. listopada 2023.
Ovogodišnje 23. druženje započeli smo u Jajcu, znamenitom bosanskom gradiću na utoku Plive u Vrbas koji je zapravo muzejski lapidarij s artefaktima skoro svih europskih civilizacija. Upravo je ovdje ugašeno to kraljevstvo, a svjedokinja i glavna inspiracija naše kulturno turističke priče je predzadnja kraljica, zapravo princeza kći hercega Stjepana rođena u Blagaju, a udajom za kralja Tomaša iz loze Kotromanića postaje naša ali i svjetski poznata KRALJICA KATARINA.
Bijegom pred otomanskim osvajačima, uz tok Vrbasa pa preko gora i planina vjerojatno na “naopako potkovanim konjima” domogla se Kupresa i Livna gdje je pronalazila sigurna utočišta te na koncu preko Ljubuškog i Vrgorca došla do Zaostroga, gdje je pod svodovima franjevačkog samostana pronašla i tjelesni i duhovni odmor.
Upravo ovaj segment njenog života kojeg dijelom možemo pratiti i kroz artefakte, a dijelom i prema legendi, bio je inspiracija za akademsko promišljanje turizma našeg svagdašnjeg, pa smo kroz sajamske izložbe, gastro degustacije, književne susrete, pa i zabavni i duhovni program, nastojali postaviti čvrste temelje destinacijske menadžment organizacije koju kroz klasterske principe namjeravamo izgrađivati na ovim prostorima. I marketinški efekti ovakvog promišljanja turizma su značajni, jer brendirati destinaciju preko lika i djela KRALJICE KATARINE je ne samo inspirativan nego i izvediv, kako s akademskog tako i praktičnog stajališta.
To se moglo vidjeti i na ambijentalnim mjestima, od Doma kulture u Jajcu, Foruma u Livnu, ljubuške pijace i starog grada, do Crkve i muzeja u franjevačkom samostanu u Zaostrogu uz samu obalu i lučicu na Jadranu. I širok dijapazon djelatnosti i sudionika od umjetnika, književnika, znanstvenika do poduzetnika, pa na koncu i učenika i studenata koji su pohodili ove manifestacije je znakovit, a to zapravo govori o potrebi da se održivom turizmu mora pristupiti multifunkcionalno i transparentno u svim njegovim segmentima jer se samo tako mogu postići multiplikativni učinci.
Na koncu ovogodišnje manifestacije može se konstatirati i da su efekti ovih, u prvom redu humanih i holističkih druženja dobar putokaz za svekoliku suradnju i “grozdoliko umrežavanje” spiritus movens povezivanju i partnerstvu svih dionika kako na domicilnim tako i na regionalnim i globalnim tržištima te put kojim BiH treba ići prema eurointegracijama. Iz primjera u RH se može puno toga učiti, kako na primjerima dobre prakse tako i na slabostima, pa i prijetnjama, jer turizam nije i ne može biti slučajna pojava nego djelatnost kojom se mora stručno i racionalno upravljati.
Naši slavni srednjovjekovni preci su to znali i zato se samo možemo diviti i ponositi njihovim radom i zalaganjem za očuvanje vlastitog identiteta, a kojeg kao baštinu možemo kompetentno valorizirati za vlastito i opće dobro.
Zato i pripreme za 24. susrete posvećene našoj primadoni već trebaju započeti, a turističke potencijale znalački valorizirati i inkorporirati u svekoliki društveni život – ekonomski, ekološki, kulturološki…
Izvor fotografija: Marinko Brkić
