Uskrs poistovjećujemo s proslavom najvećeg kršćanskog blagdana. Mnogi ovaj blagdan gledaju ujedno i kao proslavu dolaska proljeća te novih početaka. Zagrebačka županija jedna je od onih gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija. I upravo je Uskrs pravo vrijeme u kojem se posjetiteljima prezentira bogata narodna baština okolice Zagreba.
U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo blagdansko vrijeme, možete biti sigurni kako će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz čitav Veliki tjedan u Hrvatskoj se vežu brojni narodni običaji. Tako se na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. Po ruralnim mjestima u okolici metropole nekad su se na posvećivanje nosile i grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite od nevremena.
Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjerovalo se da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. Naime, govore da se u nekim krajevima vjerovalo i da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca.
Velika subota nekad bi uvečer okupila mještane uz “vuzmicu”
U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć, vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona biti zauvijek lijepa te da tako može “otkloniti” sve probleme s kožom. Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac svih događaja bila je Velika subota.
Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdijenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Pisanice se od davnina ukrašavaju voskom, ali i ljuskama od luka i koprive
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak, a na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof.
///Uskrsni običaji: Jaje kao simbol novog i vječnog života
Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se i tada, kao kod nekih i danas, dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzorcima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije poput pince, orahnjače, šunke u kruhu i domaćeg umaka od hrena. Recepte pronađite na POVEZNICI.
