Bazilika Svete Marije Velike u Rimu ponosno se uzdiže na vrhu brda Eskvilin, kao simbol drevne kršćanske vjere i kulture. Ta veličanstvena crkva jedna je od četiri papinske bazilike u Rimu i istovremeno najveća marijanska crkva Rima.
Njeni zlatni mozaici, impozantne kupole i drveni stropovi sjaje tijekom dana, a uvečer je obasjava prigušeno svjetlo i miris tamjana. Bazilika je neprocjenjivo kulturno i duhovno blago Rima. U stoljećima koja su prošla ova je bazilika bila nezaobilazno hodočasničko mjesto, a od danas postala je i vječno počivalište pape Franje, jednog od najomiljenijih papa suvremenog doba.
Povijest i legenda
Povijest Bazilike Sv. Marije Velike seže u kasnu antiku. Građevinu su na vrhu rimskog brda Eskvilin započeli graditi Papa Celestin I. (422–432.), a dovršio ju je njegov nasljednik Siksto III. koji ju je posvetio Blaženoj Djevici Mariji 5. kolovoza 434. godine. Ta je posveta uslijedila samo nekoliko godina nakon Sabora u Efezu (431.) na kojem je Marija službeno proglašena Majkom Božjom – činjenica koju je Siksto III. trajno ovjekovječio upravo ovom crkvom. Od tada bazilika čuva jezgru svog prvobitnog ranokršćanskog tlocrta, iako su joj tijekom vremena nadograđeni mnogi stilovi.
Prema drevnoj predaji, mjesto buduće bazilike pokazano je čudom: 352. godine, usred rimskog ljeta, na vrhu Eskvilina pao je snijeg. Tom se čudu pripisuje zasluga za nadimak crkve – „Bogorodica od snijega“ (Sancta Maria ad Nives). Patricij Liberije, vidjevši snježni pokrivač na brdu, tada je započeo gradnju crkve na tom mjestu. Danas to predanje živi u godišnjoj proslavi „Gospe Snježne“ koje se 5. kolovoza održava u ovoj bazilici.
Umjetničko blago i arhitektura
Unutrašnjost bazilike doista oduzima dah. Cjelokupna unutrašnjost podsjeća na otvoreni muzej sakralne umjetnosti. Mozaici iz 5. stoljeća prekrivaju apsidu, trijumfalni luk i brod crkve, prikazujući prizore iz Starog i Novog zavjeta. Tu se nižu prizori Mojsija koji dijeli Crveno more, Herodova legenda o oduzimanju gospodarstva Mariji i Josipu, pa sve do slika Navještenja i Marijina uznesenja. Zlatni drveni strop, najstariji takav u Rimu, doprinosi božanskoj atmosferi – kažu da je pozlaćen zlatom donesenim iz Novog svijeta.
Mramorne kolone koje drže svodove odnesene su iz starih rimskih termi i hramova, što bazilici daje dojam da su stoljećima mirno svjedočile molitvama i procesijama. Unutrašnjost je tako isprepletena elementima antičkog, srednjovjekovnog i renesansnog stila. Neoklasična vanjska fasada izgrađena je tek u 18. stoljeću, ali zvonik bazilike nezaobilazni je dio rimske panorame: visok je 75 metara – najviši crkveni toranj u gradu – što dodatno naglašava značaj ovog mjesta na najvišoj točki Rima.
Posebno se ističe i kapela na pročelju, nazvana i Kapela Siksta V., mjesto čuvene ikone Salus Populi Romani (“Spasenje rimskog naroda”) – drevne slike Djevice s Djetetom koja se od 5. stoljeća smatra izuzetno čudotvornom.
Tijekom povijesti mnog papa Mariju je štovalo pred tom ikonom, a Papa Franjo osobito – često je nedjeljom ujutro, prije i poslije svojih putovanja, dolazio u baziliku pomoliti se Majci Božjoj. Njezin je reljef tako utkan u dušu ove crkve, pa je logično da je upravo pokraj nje unutar bazilike pripremljeno i posljednje počivalište pape Franje.
Papa Franjo i Bazilika Sv. Marije Velike
Bazilika Sv. Marije Velike imala je posebno mjesto u srcu pape Franje (Jorge Bergoglia). Poznat po poniznosti i pobožnosti, Franjo je u njoj vidio duhovno utočište. Ona je bila prvo mjesto na koje je 2013. godine kročio kao novi papa. Često je posjećivao baziliku nakon prije i nakon povratka sa putovanja, smatrajući Salus Populi Romani svojom „velikom pobožnošću“.
Na Božić 2023. Papa Franjo objavio je svoju posljednju želju: želio je da mu ostatci budu položeni upravo ovdje, u skladu sa svojom marijanskom pobožnosti. „Želim da budem pokopan u Santa Maria Maggiore, jer je to moja velika pobožnost,“ izjavio je tada.
Ovi činom papa Franjo postao je prvi poglavar Katoličke crkve u više od tri stoljeća čiji će pokop bio izvan Vatikana – prvi je od Leona XIII. (1903.) koji nije pokopan u svetom gradu – a u ovoj bazilici prvi otkako je ovdje pokopan Klement IX. davne 1669. godine.
Smisao takvog čina postao je jasan mnogim vjernicima: Franjo je na znakovit način povezao svoj zemaljski i duhovni život s Majkom Božjom. Tisuće hodočasnika danima se okuplja pred bazilikom kako bi odali počast omiljenom Papi. Mnoštvo vjernika danima hodočasti u ovu baziliku želeći “svojim očima vidjeti mjesto koje je on toliko volio”, a od danas i pokloniti se grobu Pape Franje.
Zašto posjetiti Baziliku Sv. Marije Velike
Za svakog posjetitelja Rim nudi bezbroj svetišta, no Bazilika Sv. Marije Velike odskače po svojoj cjelovitosti: spoj je stotinu epoha, neizostavan spoj umjetnosti i duhovnosti. Ovdje se može doživjeti povijest: od kasnoantičkih mozaika, preko baroknog sjaja svodova, do intimnih kapelica i grobova koji čuvaju i Papu Franju. Čak i samo sjedenje na hladnom mramornom podu i promatranje svodova potiče osjećaj mistike i povezanosti s nečim višim.
Bilo da ste vjernik željan molitve pred čudotvornom ikonom ili zaljubljenik u umjetnost koji želi vidjeti djela starih majstora, ova bazilika će vas očarati. Ulaz u crkvu je besplatan, a svaki detalj – od rasvjetljenog oltara do zagonetnih lica svetaca u mozaicima priča svoju priču.
Novijoj generaciji znamenitih posjetitelja pridružio se i Papa Franjo, čiji grob čini mjesto hodočašća i uspomene. Uz zvuk orgulja ili tihe otkucaje srca, mnogi će se složiti: Santa Maria Maggiore pruža duhovni mir kakav malo koja druga crkva može ponuditi.
Bazilika Svete Marije Velike nije samo spomenik povijesti – ona je živa veza prošlosti i sadašnjosti, kultura i vjera utkane u mramor i zlato. Tisuće vjernika i turista tijekom dana prolaze kroz njezina vrata, osjećajući težinu proteklog vremena, ali i toplinu vjere. Ovdje se, među mozaicima i svijećama, osjeća da su ljudska težnja za lijepim i svetim dosegnule svoj vrhunac. Novi status počivališta pape Franje samo je dodao poseban ton ovom hramu – bazilika sada čuva uspomenu na čovjeka koji je živio za pomaganje drugima i koji je, skromno i ponizno, odabrao upravo Mariju za svoju posljednju majku na zemlji. Svaki posjetitelj ovdje postaje dijelom te priče.
Praktične informacije za posjet
- Radno vrijeme: Svakog dana od 7:00 do 19:00 sati (posljednji ulaz u 18:30). Ulaz u baziliku je besplatan, ali se očekuje prikladna odjeća (ramena i koljena pokriveni).
- Lokacija: Piazza di Santa Maria Maggiore u povijesnom kvartu Monti. Glavna adresa objekta je Via Liberiana 27, Rim (ulaz je na samom trgu).
- Kako doći: Najbliža stanica metroa je Termini (linije A i B), samo nekoliko minuta hoda od bazilike. Blizu se nalazi Piazza Esquilino, na koju voze autobusne linije 16, 75 i 714. Baziliku je lako pronaći i iz drugih dijelova središnjeg Rima – npr. od Koloseuma ili Trevi fontane dijeli je oko 15 minuta hoda.
