Na području Nacionalnog parka Brijuni provedeno je terensko istraživanje morskih vranaca u suradnji s ornitolozima iz Udruga BIOM, priopćili su iz Nacionanog parka Brijuni.
U sklopu terenskog rada provedeno je prebrojavanje gnijezdeće populacije morskog vranca te evidentiranje aktivnih gnijezda na ukupno 11 nenastanjenih otoka unutar Nacionalnog parka. Odsutnost stalnog ljudskog prisustva na tim otocima omogućuje morskim vrancima gniježđenje uz minimalno izravno uznemiravanje.
Brijunsko otočje dio je područja ekološke mreže Natura 2000 – Akvatorij zapadne obale Istre – namijenjenog očuvanju ptica, u kojem je morski vranac jedna od ciljnih vrsta zaštite. Istraživanja i aktivnosti očuvanja provode se na razini cijelog akvatorija, u suradnji triju javnih ustanova: Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Javna ustanova Natura Histrica i Javna ustanova Kamenjak.
Morski vranac morska je ptica od visokog značaja za očuvanje, uvrštena u Dodatak I Direktive o pticama (2009/147/EZ), te se smatra važnim pokazateljem zdravstvenog stanja obalnih i morskih ekosustava.
Tijekom obilazaka postavljene su kamere na odabrana gnijezda, što će omogućiti praćenje uspješnosti gniježđenja i bilježenje potencijalnih prijetnji. Prstenovanje ptica te postavljanje GPS uređaja za praćenje njihova kretanja i ronjenja planirano je početkom proljeća. Cilj je utvrditi glavna hranilišta, udaljenosti koje prelaze od gnijezdećih kolonija te bolje razumjeti njihove prostorne potrebe. Budući da ptice ne poznaju administrativne granice, ovakvi podaci dodatno naglašavaju važnost suradnje i provedbe mjera zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini, navode u Nacionalnom parku.
Morski otpad kao tiha prijetnja
Na terenu su uočeni i negativni utjecaji okolišnih pritisaka. Na pojedinim lokacijama, osobito onima izloženima jakom udaru valova, more donosi veće količine morskog otpada. Zabilježeno je prisustvo plastičnih mrežica i drugih oblika otpada unutar gnijezda, što predstavlja potencijalnu opasnost za odrasle ptice i mlade.
Projektom su predviđene i aktivnosti očuvanja na moru, uključujući uklanjanje odbačenog ribolovnog alata iz podmorja, u koji se ptice tijekom potrage za hranom mogu zaplesti i stradati. Također će se pratiti učinkovitost zaštite kroz istraživanje priobalnih zajednica riba, koje služe kao pokazatelj stanja ekosustava i dostupnosti hrane za morske ptice.
Dodatno, planirano je unaprjeđenje nadzora na moru, što je ključno za očuvanje ribljeg fonda, vrsta poput morskog vranca koje o njemu izravno ovise te za očuvanje ukupne ravnoteže morskog ekosustava.
Istraživanje su na terenu pratile biologinje Javne ustanove Martina Hervat i Ana Markić, čime se osigurava kontinuirano praćenje stanja prirode i prikupljanje podataka važnih za planiranje budućih mjera zaštite.
Brijuni – spoj prirodne baštine i održivog turizma
Nacionalni park Brijuni već desetljećima privlači posjetitelje svojom iznimnom kombinacijom prirodne i kulturne baštine. Smješten uz zapadnu obalu Istre, arhipelag čini 14 otoka i otočića poznatih po kristalno čistom moru, bogatoj flori i fauni, arheološkim lokalitetima i zanimljivom povijesti.
Osim što su jedna od najprepoznatljivijih istarskih atrakcija, Brijuni su i primjer kako se turizam i zaštita prirode mogu razvijati ruku pod ruku. Upravo ovakva istraživanja potvrđuju da je očuvanje bioraznolikosti temelj dugoročne održivosti destinacije.
Za posjetitelje to znači više od samog izleta. To je prilika da boravkom na Brijunima postanu svjesni važnosti očuvanja mora, ptica i otočnih ekosustava koji čine srce Jadrana.
