Usred ravnice protkane žitnim poljima i šumarcima, u srcu Slavonije, kako još nazivaju Đakovo, jer se nalazi u sredini trokuta Osijek – Slavonski Brod – Vukovar, započeli su 58. Đakovački vezovi. Ova jedinstvena turističko-kulturna manifestacija održava se od 1967. godine u gradu čiji se simbol, katedrala sv. Petra, najljepša katedrala između Venecije i Istanbula, vidi izdaleka.
Đakovački vezovi, najveći hrvatski tradicionalni festival koji je postao simbolom očuvanja tradicijske baštine, ove se godine održava od 21. lipnja do 7. srpnja. Svake godine manifestacija okuplja nekoliko tisuća sudionika iz svih krajeva Hrvatske, ali i iz inozemstva. Ove je godine zemlja partner Republika Bugarska, stoga će se na đakovačkim ulicama i trgovima moći vidjeti i baština ove zemlje.
Želeći pokazati i ispričati svoju bogatu povijesnu i kulturnu baštinu, ponosni na svoju tradiciju, u pripremi i izvedbi Đakovačkih vezova sudjeluju svi stanovnici grada i njegove okolice. Za Đakovačke vezove s velikim se žarom priprema cijele godine u želji da se što bolje i ljepše predstavi baština, ali i da se pokaže kako se zahvaljujući tradiciji, ali i ovoj manifestaciji, povezuju prošlost, sadašnjost i budućnost.
Program koji odaje počast Slavoniji
Može se reći da je sadržaj programa Đakovačkih vezova svojevrsno slavljenje i isticanje ponosa na sve ono najbolje što Slavonija i Đakovo nude, pa je tako program 58. Đakovačkih vezova započeo 21. lipnja vinskim šetnjama đakovačkim vinogorjem, i to vinsko-turističkim cestama Mandićevac i Zlatarevac Trnava u okviru Dana otvorenih vinskih podruma đakovačkog vinogorja.
Za početak, dobro je znati da počeci vinarske i vinogradarske tradicije ovoga kraja sežu u doba prije turskog osvajanja, a nakon oslobađanja od Turaka osobito je obnavljaju biskupi koji su sadili vinograde na Trnavi, Mandićevcu i na obroncima Krndije. Nizala su se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali su ostajala kvalitetna i vrhunska vina đakovačkog vinogorja. Višestoljetni uzgoj vinove loze najbolja je potvrda dobre i stalne kvalitete vina đakovačkog vinogorja, koja su osvojila mnogobrojna priznanja na domaćim i svjetskim ocjenjivanjima.
Prvi dan posjetitelji su mogli uživati u vinskim šetnjama i vinima sorti graševina, traminac, silvanac zeleni, frankovka i još mnogih drugih u Mandićevcu, a za najmlađe su organizirane likovne radionice u vinskoj kućici Franjić. Dan u Mandićevcu upotpunjen je koncertom u vinariji Đakovačkih vina.
Sljedećeg se dana nastavio program otvorenih vinskih podruma, i to održavanjem jedne od najstarijih vinskih manifestacija u Republici Hrvatskoj, Bonavite. Prije večernjeg dijela programa dan su posjetitelji iskoristili za vođene vinske ture Trnavom, a najmlađi su mogli uživati u folklornim radionicama za djecu.
Mali vezovi – pričaonice i radionice
Kakva bi to bila manifestacija da u njoj ne sudjeluju djeca? Dapače, u Đakovačkim vezovima ona imaju posebno mjesto, kao i svoju inačicu manifestacije – Male vezove, koji su svake godine važan dio glavnog programa. Posebna se pažnja u Vezovima poklanja djeci.
U okviru manifestacije bit će organizirane mnoge pričaonice i radionice za djecu. Maštu će razbuktati tradicijske bajke (26. lipnja), djeca će doznati o životu u Đakovu i Slavoniji na pričaonici “Živa Đakovština” te će svojim likovnim i literarnim radovima pokazati što je za njih “Živa baština Hrvatske” (27. lipnja). Kazališna družina IBM iz Slavonskog Broda dobro će ih 28. lipnja zabaviti predstavom “Ružno pače”. Radionice će se održati i 29. lipnja, a posebno će biti atraktivan festival “Baština djeci” koji počinje u 18 sati u Strossmayerovu parku.
Najradosnija povorka
U okviru programa Đakovačkih vezova, Mali vezovi imaju i svoj dan: 30. lipnja! Povorka u kojoj će sudjelovati više od 1400 djece odjevene u tradicionalne nošnje počinje u 16 sati kod crkve Svih Svetih. Kao i svake godine, neće se znati tko je uzbuđeniji i ponosniji: mali, preslatki sudionici povorke, njihovi roditelji, bake, djedovi, rođaci, prijatelji ili posjetitelji koji se trude fotografirati svaki detalj. Povorka završava na Trgu J. J. Strossmayera koji će biti ispunjen smijehom i radošću malih i velikih sudionika, koji će biti još glasniji za vrijeme nastupa folklornih i plesačkih dječjih skupina na velikoj pozornici. Dok čekaju svoje nastupe, mali će se sudionici zabavljati na radionicama, ali i pokazati svojim najmlađim gostima kako tradicija Slavonije može biti zabavna.
Vrhunska glazbena scena na Vezovima
Oduvijek je poznato da Vezovi ugošćuju vrhunske domaće glazbenike koji nastupaju na pozornici iza crkve Svih Svetih. Sve građane i posjetitelje oduševit će nastupi koji počinju od 28. lipnja i traju sve do 7. srpnja. Uživajte u nastupima Matije Cveka, Dalmatina, Tonyja Cetinskog, Crvene jabuke, Slavonskih lola, Stjepana Jeršeka Štefa, Vranca…
Oduvijek se u Đakovu dobro jelo (i pilo)!
Kobasice, kulen i kulenova seka, slanina, fiš-paprikaš, čobanac, lovački gulaš, šaran na rašljama… Sve to, pa i mnogo više, nudi se na Gastrofestu od 1. do 4. srpnja. Dok slušate svojeg omiljenog glazbenog izvođača, počastite se autohtonim đakovačkim specijalitetima, nazdravite vinom lokalnih vinara ili onom pravom rakijom. Ako želite, lokalne specijalitete možete kušati i u đakovačkim restoranima. Vezovi slave i gastronomiju drugih dijelova Republike Hrvatske, stoga 4. srpnja možete uživati u predstavljanju Splitsko-dalmatinske županije i grada prijatelja Vrlike te uživati u pravim vrličkim uštipcima jer, kako kažu, “Uštipak je samo vrlički uštipak”.
KUD-ovi grada Đakova i Đakovštine žele dobrodošlicu posjetiteljima
Svatko tko dođe u Đakovo u vrijeme održavanja Đakovačkih vezova osjeća se posebno i dijelom lokalnog stanovništva. Tu gostoljubivost i domaćinstvo najbolje pokazuju KUD-ovi grada Đakova koji će u srijedu, 3. srpnja, na Strossmayerovu trgu predstaviti plesnu tradiciju u programu “Đakovština u pjesmi i plesu”.
Svečano otvaranje 58. Đakovačkih vezova
Svečano otvaranje 58. Đakovačkih vezova održava se 5. srpnja, u 21 sat, na Strossmayerovu trgu ispred katedrale. Prije otvorenja okušajte se u plesnim radionicama tradicijskih plesova Đakovštine koje će se održavati na ulicama grada, a dobra atmosfera nastavit će se na prostoru iza crkve Svih Svetih.
U subotu, 6. srpnja, i nedjelju, 7. srpnja, ljubitelji konjičkog sporta doći će na svoje! Naime, u 15 sati na hipodromu Državne ergele Đakovo održat će se “Croatia Cup”, vožnja jednoprega i dvoprega. Prilika je to da se pokaže ljepota konja na ponos i diku svojih vlasnika.
U subotu, u 18.30 sati, u Strossmayerovu parku nastupaju gostujuće folklorne skupine, potom u 20 sati počinje Folklorni program zemlje partnera – Republike Bugarske, a dan završava veselo i rasplesano s glazbenim programom na pozornici iza crkve Svih Svetih.
Ljelje, zlatovez i svatovske zaprege
Najveća atrakcija počinje 7. srpnja u jutarnjim satima. U 8.30 sati od Malog parka do Strossmayerova parka kreće svečana povorka sudionika Đakovačkih vezova na kojoj sudjeluju folklorne skupine, bogato ukrašene svatovske zaprege i jahači na konjima iz uzgoja seljačkih domaćinstava udruženih u konjogojske udruge. Ovaj dio svečane povorke posvećen je jednom od simbola Đakova koji je uvršten i u UNESCO-v popis nematerijalne kulturne baštine, a to je uzgoj konja lipicanaca.
U povorci sudjeluju i ljelje (prepoznat ćete ih po šeširima u obliku stošca ukrašenima cvjetovima od krep-papira i sabljama u rukama) koje je UNESCO također uvrstio u popis svjetske nematerijalne kulturne baštine. Obratite pažnju – na đakovačkim nošnjama vidjet ćete zlatne vezove – jer se Đakovački vezovi održavaju u vrijeme žetve slavonskog zlata, pšenice. Upravo je stoga zlatovez simbol Đakova i Đakovštine!
Cijeli će se dan u Đakovu plesati kola, čut će se tamburice, a ulicama i trgovima, na pozornicama i u domovima odjekivat će pjesme. U 20 sati na pozornicu u Strossmayerovu parku popet će se djevojke, snaše, momci i bećari jer će se održati izbor za najbolje nošeno narodno ruho!
Više od 15 dana trajat će predstavljanje baštine. Bit će to dani kada neće biti važno je li jutro ili poslijepodne, bit će to dani ispunjeni programima za sve uzraste jer Đakovčani su odlični domaćini.
Grad u kojem nikada nije dosadno
Predlažemo da se u grad u kojem, kako kažu, nikada nije dosadno uputite na više dana. Naime, Đakovo ljeti, ali i tijekom cijele godine nudi savršenu kombinaciju kulturnog i prirodnog bogatstva, a autohtona kuhinja i odlična vina razlog su više za posjet ovom predivnom gradu.
Najprije razgledajte grad koji je prepun povijesne i kulturne baštine, a povijest mu datira iz 11. stoljeća. Predlažemo da u razgled krenete s vrha Korza, od crkve Svih Svetih iza koje se za vrijeme Đakovačkih vezova nalazi pozornica koja desetak dana ugošćuje renomirana lica domaće glazbene scene. Mještani je još nazivaju i Malom crkvom. Posebna je po mnogočemu, a nekad je bila Ibrahim-pašina džamija. Naime, Turci su vladali gradom od 1536. do 1687. godine, kada je Đakovo bio dio Požeškog sandžaka, a kasnije, kad je ustoličena crkva, u njoj se 1373. godine vjenčao bosanski kralj Tvrtko s bugarskom princezom Dorotejom.
Prelaskom ceste kod crkve Svih Svetih dolazi se do Korza, pješačke zone s restoranima i kafićima, a lagana šetnja vodi do stare gradske jezgre koja datira iz 18. i 19. stoljeća. Dakako, posebno se ističe velebna katedrala sv. Petra, jedna od najpoznatijih sakralnih građevina u Hrvatskoj, ispred koje se svečano otvaraju Đakovački vezovi.
Životno djelo biskupa Josipa Jurja Strossmayera
Đakovačka katedrala ili stolna crkva, kako ju je nazivao njezin graditelj Josip Juraj Strossmayer, sagrađena je na najvišoj točki Đakova, na 111 metara nadmorske visine, između 1866. i 1882. godine. Zadnja katedrala u smjeru od zapada prema istoku, visoka 84, a dugačka 74 metra, sazdana je od sedam i pol milijuna ciglenih blokova, a u temeljima ima gotovo 400 velikih hrastovih debla. U njoj se nalazi sedam oltara, 43 freske, 31 kamena skulptura svetaca i 32 reljefa. Pri posjetu Papa Ivan XXIII. nazvao ju je “najljepšom crkvom između Carigrada i Venecije”.
Meteor u parku
Strossmayerov park, nastao prije gotovo dva stoljeća, pretvara se u veliku pozornicu za vrijeme Đakovačkih vezova pa možda niste primijetili neobičan kamen za koji Đakovčani smatraju kako je riječ o meteoru. Nažalost, to je kamen rožnjak terestričkog podrijetla, najvjerojatnije zaostao od gradnje katedrale. Međutim, dovoljno je zanimljiv da još uvijek raspiruje maštu.
Ergela po kojoj trče lipicanci
Sjećate li se zaprega i jahača na lipicancima koji sudjeluju u svečanoj povorci završnog dana Đakovačkih vezova? E, pa, lipicanci rastu, trče i uče posebne korake na Državnoj ergeli Đakovo. Ergela je osnovana 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi, a konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 19. stoljeća. Ona predstavlja živi spomenik povijesti i tradicije uzgoja konja, a ujedno je i dom za 170 predivnih lipicanaca. Na Ergeli možete razgledati konje uz nadzor stručnog osoblja te ih pogladiti i potapšati, a možete se voziti i fijakerom.
Danas Državna ergela Đakovo za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije: Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom, čija se kvaliteta potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima. Za posjet i razgled svakako je potrebno prethodno rezervirati termin.
Prošle je godine 57. Đakovačkim vezovima na Danima hrvatskog turizma dodijeljena Godišnja turistička nagrada u kategoriji Turistički događaj godine. To je bio još jedan vjetar u leđa organizatorima i tisućama sudionika da ove godine organiziraju još bolje Vezove. Posjetite ih, fotografirajte predivne nošnje, radosna lica, uživajte svim osjetilima, jer to će biti uspomena koju ćete dugo pamtiti!
