Dobro je poznata činjenica kako su Šibenik utemeljili Hrvati prije više od tisuću godina, što ga čini najstarijim hrvatskim samorodnim gradom na Jadranu. Prvi puta spominje se na Božić 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pa se zato naziva i Krešimirovim gradom. No samo nekoliko dana pred 954. obljetnicu prvog spomena Šibenika, Muzej grada Šibenika i Tvrđava kulture Šibenik došli su do novih nalaza koji pripadaju periodu ranog srednjeg vijeka.
Naime, Muzej grada Šibenika u suradnji s Javnom ustanovom Priroda Šibensko-kninske županije, od 2013. godine vodi istraživanja u špilji svetog Ante pustinjaka koja se nalazi u istoimenom kanalu. Voditelj istraživanja, viši kustos šibenskog muzeja Emil Podrug, za pisanje znanstvenog rada o ovom lokalitetu okupio je široki tim od osam stručnjaka iz pet ustanova i tri grada, Šibenika, Splita i Zagreba. Dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju kako je špilja korištena od 13. ili 14. sve do 20. stoljeća.
Prikaz špilje na Kolunićevoj karti iz 1571
PLETER IZ SREDINE 9. STOLJEĆA
No, prilikom recentnog pregleda ostataka baroknog oltara u špilji je zatečen vrlo dobro očuvan ulomak pluteja oltarne pregrade ukrašen pleterom. Radi se o nizu od dvije učvorene troprute kružnice ukrašene virovitim rozetama. Temeljem sličnih primjera iz Rižinica kod Klisa i Kašića kod Zadra vrlo pouzdano može ih se proglasiti radom takozvane Klesarske radionice iz vremena kneza Trpimira i smjestiti najkasnije u sredinu 9. stoljeća.
Ulomak pluteja pronađen u špilji 
Primjeri pletera Kašić i Rižinica
– Kameni ulomak s pleterom u špilju je najvjerojatnije donesen kao sekundarni građevinski materijal. Treba napomenuti kako neposredno šibensko okruženje ne obiluje arheološkim nalazištima iz epohe narodnih vladara. Osim vrlo značajnog lokaliteta svetog Lovre u Grušinama kod Donjeg polja, ulomci pletera pronađeni su na svega nekoliko lokacija i to uglavnom također kao sekundarni materijal, rekao je Željko Krnčević, ravnatelj šibenskog muzeja.
Jedna od tih rijetkih lokacija je i Tvrđava svetog Mihovila. Malo je poznato kako je još davne 1911. godine na tvrđavi pronađen kameni ulomak s troprutim pletenicama, a devedesetih godina i uljna svjetiljka iz druge polovice 9. stoljeća. Lokacija je bila korištena za obranu još od ilirskog doba, a smatra se kako je većina danas sačuvanih bedema izgrađena u doba mletačke vlasti.
Segment sjevernoistočnog bedema Tvrđave sv. Mihovila
ŠIBENIK JE STOLJEĆE ILI DVA STARIJI
Međutim, neki zidovi se čine stariji, a današnje neinvazivne arheološke metode pružaju nove prilike za istraživanje. Jedan od takvih zidova je i najdublji dio sjeveroistočnog bedema, čija žbuka je sadržavala komadiće ugljena. Kemijsku C14 dataciju ugljena izveli su stručnjaci iz Laboratorija za mjerenje niskih radioaktivnosti pri Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković.
tvOxCal analiza Sv_Mihovil
Rezultati analize pokazali su datum sa samog kraja 9. ili kroz 10. stoljeće, točnije između 881. i 978. godine. To sugerira kako je taj dio bedema izgrađen u navedenom periodu. Svega nekoliko metara dalje bila je pronađena i već spomenuta uljna svjetiljka. Temelj sjeveroistočnog bedema pruža se četrdesetak metara u smjeru sjeverozapad – jugoistok, a na njega je nadozidan mletački bedem iz 15. i 16. stoljeća.
– Bilo je i ranije jasno da je Šibenik već morao biti razvijeno naselje kako bi ugostio kralja Petra Krešimira i njegov dvor 1066. godine prilikom potpisivanja dobro znane povelje. Ova dva traga pružaju nam dodatnu potvrdu i sugeriraju da pomaknemo postanak i kontinuitet hrvatskog Šibenika stoljeće ili dva ranije. Možda je i važnije što nas ovi nalazi motiviraju na daljnje istraživanje. Vjerujemo kako se sustavnim pristupom i kontinuiranim radom, koji uključuje korištenje novih metoda, može doći do daljnjih spoznaja čak i o najranijim periodima povijesti Šibenika, rekao je Josip Pavić iz Tvrđave kulture.
Foto: Tvrđava kulture Šibenik
Naslovna fotografija: Špilja svetog Ante pustinjaka danas
