Gotovo endemični graditelj morskog grebena, busenasti koralj (Cladocora caespitosa), naseljava mediteranske vode najmanje tri milijuna godina. Njegove najveće i najrazvijenije populacije nalaze se u upravo u Hrvatskoj i to u Nacionalnom parku Mljet.
Greben busenastog koralja u Velikom jezeru na Mljetu zauzima površinu od čak 650 četvornih metara, a nalazi se na dubini između 4 i 18 metara i jedan je od najvećih na svijetu, a najveći je koraljni greben Sredozemlja. Nažalost povećanje temperature mora ugrožava opstanak koraljnog grebena. Nacionalni park još 2018. godine krenuo je u uklanjanje invazivne alge koja je stanovnik tropskih do umjereno toplih mora i negativno utječe na bioraznolikost autohtonih vrsta .
U Sredozemlju je ova alga zabilježena prvi put početkom 20. st. , a u Hrvatskoj 2000. godine te se brzo širi kao i njezin negativni utjecaj na morski živi svijet. Na Mljetu je prvi put zabilježena 2004. godine u Solinskom kanalu koji je ujedno spoj mora i Velikog jezera te u uvali Gonoturska.
Nacionalni park od tada radi na uklanjanju alge prekrivanjem folijama, ručnim sakupljanjem i usisavanjem podvodnim pumpama kako bi se smanjio njezin utjecaj na koraljni greben i ostali živi svijet.
Video YouTube kanal Duje Bulaja: Mljet coral reef 2015
– U akvatoriju Nacionalnog parka Mljet godinama se provodi monitoring koraligenske zajednice koja je sve ugroženija rastom temperature mora zbog klimatskih promjena pa često bilježimo uginuća koralja u ljetnim mjesecima. More se zagrijava do sve veće dubine i tako zagrijano ostaje kroz dulji period što ima negativne učinke na sesilne (nepokretne) organizme koji tamo žive. Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić i njegov tim i ove godine prate stanje makrobentoskih vrsta i populacija te njihovu ugroženost na određenim postajama, a posebna pažnja posvećena je zaštićenoj vrsti crvenom koralju koji je dodatno ugrožen nekontroliranim vađenjem, objavio je Nacionalni park Mljet jučer na svojim društvenim mrežama.
Foto: Screenshot YouTube NP Mljet / autor videa Vedran Kunica
Busenasti koralj je spororastuća, dugoživuća vrsta s iznimno usporenom dinamikom i smanjenom sposobnosti za oporavak. Niske stope samoobnovljivosti teško će moći održavati ravnotežu s povećanom stopom smrtnosti do koje dovode zagrijavanje mora i drugi utjecaji, upozoravaju iz Međunarodne unija za očuvanje prirode IUCN.
Masovna smrtnost ovih koralja opažena je još tijekom ljeta 1999., a iznimno vruće ljeto 2003. izazvalo je veliku stopu smrtnosti busenastog koralja na širokom prostoru, uključujući i iznimne populacije na Mljetu i Kolumbretskom otočju. Na nekim mjestima Kolumbretskog otočja izumrlo je 50 – 80 posto tih koralja, navode stručnjaci.
YouTube kanal Nacionalni park Mljet Autor videa Vedran Kunica
Vedran Kunica lani snimio video koralja koji je NP Mljet podjelio na svojim društvenim mrežama
– To je jedna zanimljivost Nacionalnog parka Mljet i zapravo Velikog jezera u Nacionalnom parku. Nažalost, nema baš puno videosnimki tog lokaliteta i malo je to poznato, ali to je stanište busenastog koralja koji je mediteranski endem, rekao je prošle godine za Slobodnu Dalmaciju autor videa Vedran Kunica dodajući kako su ovi koralji manje veličine i ima ih u manjem broju, ima ih na primjer u Malostonskom zaljevu, ali isključivo na toj mikrolokaciji u Velikom jezeru. Zbog snažnog strujanja nastaju izrazito veliki koraljni grebeni koji svojom konfiguracijom i izgledom zapravo podsjećaju na velike koraljne grebene toplijih mora, toplih tropskih mora.
– Također, bogatstvo ribe je nevjerojatno! S obzirom na to da je tamo ribolov zabranjen, riba se udomaćila, mirna je, dopušta i bliži prilazak, što je očito iz onog videa koji sam snimio, izjavio je Vedran Kunica za Slobodnu Dalmaciju koji je video poklonio Nacionalnom parku Mljet koji ga je podijelio s javnosti.
– Iznimno bogatstvo života na koraljnom grebenu i oko njega pogledajte u videu Vedrana Kunice. Glavna zadaća NP Mljet je očuvanje prirodnih vrijednosti kako bi i buduće generacije mogle uživati u ovakvim prizorima, stoji u opisu posta ovog fascinantnog video zapisa podmorja Mljeta.