HEDONIZAM VIKEND: Vina koja je pio i Beethoven pronađite na vinskim cestama nadomak Zagreba

Članak se nastavlja ispod oglasa

Za vrhunska vina i doživljaj koji se pamti ne trebate ići daleko od Zagreba, na samo pola sata od naše metropole već ste na cestama koje jamče vrhunsko vino i odličnu hranu te je vikend uz čisti hedonizam tako blizu.

Vinogradi Zagrebačke županije pripadaju vinskoj regiji Bregovita Hrvatska. Smješteni su na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. Vinogradi se ovdje penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci. Upravo Zagrebačka županija može se pohvaliti sa 5 milijuna trsova na više od 900 hektara površine čime je ovaj kraj prema broju vinara i vrhunskih vina i vinskih etiketa u samom vrhu Lijepe naše.

Najviše je takvih vinograda na Plešivici, a cijelo područje karakteriziraju većinom bijela vina, pjenušava i mirna, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma, ali sve više i kompleksnija, odležana, macerirana vina.

SORTE

Klimatske karakteristike područja Zagrebačke županije uvjetovale su razvoj tipičnog kontinentalnog sortimenta. To su iste sorte kao i u susjednim zemljama, a u ove krajeve introducirane prije stotinjak godina (većinom chardonnay, rajnski rizling, pinot bijeli, sivi, crni, sauvignon bijeli, zeleni silvanac, graševina), U mnogim vinogradima se uzgajaju se i stare plešivičke sorte (npr. žuti plavec), u zelinskom kraju izvorna sorta kraljevina,  a prema Moslavini i autohtoni škrlet. Od međunarodnih crnih sorti važni su  portugizac, syrah, merlot, cabernet sauvignon.

Prema županijskim podatcima,  Zagrebačka je županija sa svojih 5 milijuna trsova posađenih na više od 900 hektara površine u samom vrhu Republike Hrvatske prema broju vinara, vinskih etiketa, vinskih cesta i općenito vinogradarsko-vinskih projekata.

Među najuspješnijim projektima posebno se izdvajaju županijske robne marke – poput Kraljevine Zeline i Portugizca Plešivice te projekt promocije vina s Vinskom kraljicom koja se u Županiji kontinuirano kruni od 2003. godine.

VINSKE CESTE

Članak se nastavlja ispod oglasa

Plešivica

Na Plešivici vinogradarstvo i vinarstvo ima dugu i bogatu tradiciju, lozu su uzgajali možda već Iliri i stari Rimljani. Grofovi Erdödy donijeli su sortu rajnski rizling koja se i danas uzgaja i inspiracija je vinarima za razne načine vinifikacije. Plešivičke kleti prepoznatljivi su simbol ovoga kraja u kojima su stoljećima nastajala plešivička vina.

Na sjeveru se Plešivica proteže do Slovenije i Zagorsko-međimurske podregije, a na jugu do podregije Pokuplje.  Vinogradi se i ovdje penju do 400 m nadmorske visine, tvoreći posebice u Plešivičko-okićkom i Svetojansko-slavetičkom vinogorju amfiteatre nezaboravne ljepote. Većina vinogorja ima veoma povoljne položaje, okrenute jugu.

Plešivica se smjestila na istočnim, zapadnim i južnim obroncima Žumberačke gore. Zaštićena od hladnih strujanja sa sjevera predstavlja idealno područje za uzgoj vinove loze. Pet vinogorja samoborsko, plešivičko-okićko, svetojansko-slavetičko, krašičko i ozaljsko-vivodinsko skladno je povezano klimom i tlom te čine ovo područje jednimm od najslikovitijih i najljepših vinogradarskih podregija u Hrvatskoj.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Plešivička vinska cesta otvorena je još 2001. godine, a sastoji se od četrdesetak vinara s raznolikom turističkom ponudom. Ondje možete kušati osim izvornih i udomaćenih sorti kao što su portugizac, plavec žuti, slatki zelenac i šipelj i svjetski poznate sorte vina poput chardonnayja, rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca te crnog, bijelog i sivog pinota. Plešivička vina osvajaju iz godine u godinu brojne nagrade diljem Hrvatske, ali i svuda u svijetu.

Turistička ponuda Plešivičke vinske ceste uključuje degustaciju vina u vinskim podrumimam a brojni podrumi danas nude i bogatu gastro ponudu, a svakako su posebno zanimljivi oni koji uz sve nude i smještaj s pogledom na plešivički „vinogradski“ amfiteatar koji ostavlja bez daha.

Samoborsko vinogorje

U samoborskom vinogorju najbolji su položaji: Berci, Dol, Giznik, Jelenščak, Palačnik i Podviščak. Krašićko vinogorje ponosi se položajima: Brda, Dubrave, Dugi vrh, Gračec i Kremenice, a ozaljsko-vivodinsko s Labokom, Lovićem i položajem Pinterović. Ovo područje pokriveno je vinogradima na više od 200 hektara, a Samobor je i domaćin brojnih vinskih manifestacija poput Dana vina, Vincekova, Ocjenjivanja vina.Aromatizirano vino Bermer najpoznatije je vino ovog kraja koje se pije kao aperitiv.

Plešivičku podregiju odlikuje i raznolikost tla – nailazimo na  podzolirana tla, rendzine mineralno-karbonatna tla. Pored dobrih položaja i tla, lozi na Plešivici pogoduje kontinentalna klima s dobro balansiranim brojem sunčanih sati i količinom oborina.

Raznoliki, stari sortiment vinove loze i male parcele gustih redova i klasičnog uzgoja uz kolac govore o dugoj tradiciji vinogradarstva na Plešivici. Plešivica je domovina nekih autohtonih sorti, od kojih su mnoge nestale.

Sveti Ivan Zelina

Zelinska vinska cesta prolazi vinorodnim naseljima zelinskog kraja, podregijom Prigorje. Na njoj su vinski podrumi,  vinogradi i kleti poznatih zelinskih vinogradara. Vinogradarska područja pružaju sa na južnim obroncima obližnjih planina.

Vinari,  članovi vinske ceste, nude svoja vina i tradicionalne gastronomske delicije svima koji žele upoznati ljepote zelinskog kraja. Osim prekrasnih pogleda na vinograde, ljubazni domaćini nude vina od najpoznatijih svjetskih sorti grožđa poput chardonnaya, rajnskog rizlinga, sauvignona bijelog, pinota bijelog i crnog, muškata bijelog i žutog, merlota ili zweigelta. Posebna pažnja pridaje se kraljici Prigorja – kraljevini, autohtonoj sorti ovoga kraja. Kraljevina Zelina je i robna marka vina Zagrebačke županije, a vino je nježno, pitko, osvježavajuće i veselo, a ovom vinu nije odlio ni Ludwig van Beethoven. Naime prema legendi prijateljica i muza, grofica Marija Ana Erdödy častila je Beethovena upravo zelinskim vinom. On je njoj zauzvrat posvetio nekoliko svojih skladbi. Pronađena je i bilješka u njegovom dnevniku kako ima 34 boce ovog specifičnog vina.

Sveti Ivan Zelina ima bogatu povijest proizvodnje vina i može se pohvaliti kao jedini grad u Hrvatskoj u kojem je tradicija održavanja vinskih izložbi stara više od jednog i pol stoljeća. Prva izložba vina na ovim prostorima održana je davne 1860. godine zaslugom Dragutina Stražimira (1821.-1891.) koji je svojim djelovanjem i znanjem sabranim u knjizi “Vinogradar” učinio mnogo na vinogradarskoj, ali i ukupnoj gospodarskoj svijesti ljudi ovog kraja. Zadnjih 50 godina ovdje se kontinuirano održavaju izložbe vina.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije