Hrvatski otoci zauzeli su gotovo polovinu mjesta u europskom Top 10 izboru. Među deset najbolje ocijenjenih otočnih destinacija za odmor u 2026. godini našli su se Korčula, Mljet, Lošinj i Brač, a dva hrvatska otoka ušla su među prvih pet.
Rezultati su dio istraživanja britanske turističke agencije Saga Holidays, koje je obuhvatilo 80 otočnih destinacija diljem Europe. Otoci nisu birani na temelju glasova čitatelja ili subjektivnih dojmova putnika, nego prema podacima o zelenim površinama, vremenskim prilikama te dostupnosti restorana, kafića i barova.
Najbolje plasirani hrvatski otok je Korčula, koja je s ukupnom ocjenom 92 od mogućih 100 bodova zauzela četvrto mjesto. Odmah iza nje nalazi se Mljet s 90 bodova, dok je Lošinj sedmi, a Brač osmi najbolji europski otok prema rezultatima istraživanja.
Hrvatska tako u prvih deset ima četiri predstavnika, jednako koliko i Španjolska, čiji su se otoci smjestili na prvo, drugo, šesto, deveto i deseto mjesto.
Korčula među četiri najbolja europska otoka
Korčula je u ukupnom poretku završila iza Tenerifa, La Palme i Madeire. Autori istraživanja izdvojili su očuvanu prirodu i šumovitost Korčule, čiji je antički naziv Korkyra Melaina značio “Crna Korčula”, prema gustim šumama koje su nekoć prekrivale otok.
No Korčula nije ostvarila samo visoku ukupnu ocjenu. U posebnoj kategoriji otoka s najviše zelenila zauzela je treće mjesto u Europi, iza Mljeta i Madeire.
Upravo je spoj šuma, vinograda, uvala, kamenih naselja i povijesne jezgre grada Korčule ono što otoku daje prepoznatljiv identitet. Uz more i plaže, Korčula posjetiteljima nudi autohtone sorte vina poput pošipa i grka, lokalnu gastronomiju te mogućnosti za pješačenje, biciklizam i istraživanje otočnih mjesta.
Mljet je najzeleniji europski otok
Mljet je zauzeo peto mjesto u ukupnom poretku, ali je istodobno proglašen najboljim europskim otokom za ljubitelje prirode.
U kategoriji zelenih površina osvojio je prvo mjesto i 86 od mogućih 100 bodova, ispred portugalske Madeire i Korčule.
Takav rezultat ne iznenađuje. Velik dio otoka prekriven je šumom, dok zapadnim dijelom dominira Nacionalni park Mljet sa svojim Velikim i Malim jezerom, otočićem svete Marije, pješačkim i biciklističkim stazama te brojnim mogućnostima za kajak, kanu i istraživanje obale.
Saga Holidays opisuje Mljet kao odredište za aktivne putnike, na kojemu se do najljepših prizora često dolazi pješice, biciklom ili s mora. Upravo su očuvanost prostora i mogućnost boravka u prirodi donijeli Mljetu jedno od najviših mjesta u cijelom istraživanju.
Lošinj i Brač također u europskom Top 10
Lošinj je sa 88 bodova zauzeo sedmo mjesto, potvrđujući status otoka koji se već desetljećima povezuje sa zdravljem, vitalnošću i boravkom u prirodi.
U izvornom istraživanju Lošinj je izdvojen i u kontekstu hrvatskih otoka kao vodeće europske otočne skupine prema zelenilu. Autori ga opisuju kao otok mirisa i vitalnosti te podsjećaju na bogat morski svijet lošinjskog akvatorija, u kojemu živi velika populacija dobrih dupina.
Brač se s ukupno 87 bodova smjestio na osmo mjesto. Najveći dalmatinski otok privlači posjetitelje raznolikim krajolikom, plažama, kamenarskom tradicijom, maslinicima i mogućnostima za aktivni odmor.
Iako je Zlatni rat njegov najpoznatiji simbol, Brač nudi mnogo više od jedne plaže. Vidova gora, pustinjak Blaca, stara otočna mjesta, brački kamen i brojne biciklističke i planinarske rute čine ga destinacijom koja se može istraživati tijekom cijele godine.
Kako su birani najbolji otoci?
Istraživanje Saga Holidaysa analiziralo je 80 otočnih destinacija, s naglaskom na veće europske arhipelage i otoke popularne među britanskim putnicima.
Najveći udio u konačnoj ocjeni, čak 45 posto, odnosio se na količinu i udio zelenih površina. Vremenske prilike nosile su 35 posto ocjene, a promatrani su broj sunčanih sati, količina oborina, vjetar i temperaturna ugoda.
Preostalih 20 posto odnosilo se na dostupnost hrane i pića, odnosno broj restorana, kafića i barova prilagođen veličini pojedinog otoka.
Takva metodologija znači da istraživanje nije mjerilo samo popularnost ili broj posjetitelja. Prednost su imali otoci koji nude uravnoteženu kombinaciju očuvane prirode, ugodne klime i dovoljno razvijene gastronomske ponude.
Deset najbolje ocijenjenih europskih otoka
Prvo mjesto osvojio je Tenerife s 95 bodova, dok je La Palma završila druga s 94 boda. Madeira je treća s 93 boda, a slijede dva hrvatska otoka Korčula i Mljet.
Na šestom mjestu je Mallorca, sedmi je Lošinj, osmi Brač, deveta Gran Canaria, a deseta La Gomera.
Cjelovit poredak izgleda ovako:
- Tenerife, Španjolska – 95 bodova
- La Palma, Španjolska – 94 boda
- Madeira, Portugal – 93 boda
- Korčula, Hrvatska – 92 boda
- Mljet, Hrvatska – 90 bodova
- Mallorca, Španjolska – 89 bodova
- Lošinj, Hrvatska – 88 bodova
- Brač, Hrvatska – 87 bodova
- Gran Canaria, Španjolska – 86 bodova
- La Gomera, Španjolska – 85 bodova
Rezultati istraživanja potvrđuju ono što posjetitelji hrvatskih otoka već dobro znaju: njihova najveća vrijednost nije samo u moru i plažama, nego u raznolikosti krajolika, očuvanoj prirodi, gastronomiji i načinu života koji još uvijek čuva mediteranski ritam.
Četiri hrvatska otoka među deset najboljih europskih destinacija stoga nisu samo još jedno turističko priznanje. To je i podsjetnik koliko su šume, obala, lokalna proizvodnja i očuvan otočni prostor važni za budućnost hrvatskog turizma.
