Murter – Otok nad otocima

Zbog svoje povijesti, prepoznatljivih naselja bogate tradicije i kulture, razvedene obale i velikog arhipelaga, organizacije i načina života, a prije svega privrženosti brodu i plovidbi što je do danas ostalo dominantno identitetsko obilježje Murterina, Murter predstavlja otok nad otocima.

Od tradicionalnih poljoprivrednika u Tisnom preko ribara i pomoraca u Jezerima, do Kornatara iz Murtera te graditelja brodova “kalafata” iz Betine, svatko od njih priča svoju priču kroz pjesme, običaje, manifestacije i gastronomiju jednog od najposebnijih hrvatskih otoka. Murter je i najveći otok Šibenskog kraja, a na njemu se skriva i jedna od najljepših plaža Jadrana – plaža Slanica.

Murter ime duguje izdubljenom kamenom koritu

Tijekom svoje duge, ali malo poznate povijesti, otok Murter je nekoliko puta mijenjao ime. Prvi spomen otoka zabilježen je u djelima Plinija Starijeg i Ptolomeja pod imenom Scardon, na kojem se nalazio Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 14. stoljeća, otok je poznat kao Insula Mortari, vjerojatno zbog opasne plovidbe pored njegovih obala. Vremenom se taj naziv kratio, da bi se od 1740. godine ustalilo ime Murter.

Iako se smatralo da njegovo ime ima veze sa smrću, danas prevladava mišljenje da Murter svoje ime duguje antičkom izdubljenom kamenom koritu koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Takvo porijeklo imena upućuje na dugogodišnju tradiciju maslinarstva ovog kraja, gdje se nekad obrađivalo preko 170 000 maslina i godišnje proizvodilo šezdesetak vagona ulja.

Upravo je murtersko maslinovo ulje 1913. godine dobilo zlatnu medalju za kvalitetu na međunarodnoj izložbi ulja u francuskom Eixu, a tradicija u kvaliteti proizvodnje maslinovog ulja nastavila se do današnjih dana.

Antički Colentum

U blizini današnjeg naselja Murter nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci leže u podnožju brda Gradine. Colentum je svoj procvat doživljavao najvjerojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.-68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanja. Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama.

Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutima prema moru. Vjeruje se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari ili da je stradao u potresu. Iako je dio ruševina uz obalu obnovljen, Colentum više nikada nije vratio svoj stari sjaj. Nekadašnji Colentum, danas je arheološki park s vidikovcima, šetnicama i jedinstvenom arheološkom plažom.

Od srednjeg vijeka do današnjih dana

U srednjem vijeku otok Murter naseljavaju Slaveni. Pretpostavlja se da je slavensko stanovništvo otok naselilo zatekavši prazno antičko naselje. U to su vrijeme na otoku oformljena dva naselja Villa Magna odnosno Veliko Selo – današnji Murter i Jezera, dok su naselja Tisno i Betina nastala kasnije u vrijeme osmanlijskih napada. S vremenom, zbog prenapučenosti mjesta i otoka, glad za novim obradivim i pašnjačkim površinama postala je način življenja i ponašanja. Sve poželjne površine nalazile su se izvan matičnog otoka na susjednom kopnu i na otocima.

Mjesto Murter uslijed povijesnih zbivanja imalo je prvu luku, a i danas posjeduje proporcionalno svom stanovništvu najviše brodova na Jadranu, najviše drvenih brodova i najviše brodova s tradicionalnim jedrima. U sjećanje na plovidbu koja je zbog ovako raštrkana posjeda bila način postojanja, u Murteru se koncem rujna održava najveća regata latinskim jedrima na Jadranu.