Dok negdje sve ide prebrzo, na otoku Murteru vrijeme još uvijek zna stati. Dovoljno je prošetati rivom u Betini i promatrati kako se konopi polako vežu uz drvene brodove, kako more lagano ljulja stare gajete i leute te kako život i dalje teče u ritmu koji podsjeća na nekadašnji Mediteran.
U tim jednostavnim prizorima skriva se pravi duh Murtera. Ne onaj turistički i razglednički, već autentični otočni život koji je stoljećima bio povezan s morem, drvom, škverovima i ljudima koji su od brodova stvarali način života.
Betina – duša drvenih brodova na otoku Murteru
Na otoku Murteru postoje četiri mjesta, četiri različite priče i četiri različita karaktera otoka, no Betina se posebno izdvaja kao mjesto čija je duša satkana od drvenih brodova i brodograditeljskog nasljeđa.
Smještena na sjeveroistočnoj strani otoka Murtera, Betina se stoljećima razvijala uz more i brodogradnju. Upravo ovdje nastala je jedna od najvažnijih pomorskih priča hrvatskog Jadrana. Dok su Murterini obrađivali svoje posjede od Murtersko-betinskog polja pa sve do Kornata, brod je bio jednako važan kao i kuća u kojoj se živjelo. Bez broda nije bilo ni života na otoku.
Drvena brodogradnja u Betini aktivna je još od 18. stoljeća, kada na otok dolazi brodograditeljska obitelj Filipi iz Korčule i otvara prvo brodogradilište. Ubrzo se razvija cijela tradicija kalafata i majstora koji su drvenim brodovima opskrbljivali velik dio sjeverne Dalmacije.
I danas Betina živi svoju brodograditeljsku priču. Na rivi i dalje stoje drveni brodovi, u škverovima odzvanjaju čekići i brusilice, a stari zanat još uvijek nije nestao. Otok Murter tako ostaje svojevrsna oaza drvenih brodova na Jadranu
Betinska gajeta – simbol života na Murteru
Posebno mjesto u toj priči ima betinska gajeta, tradicionalni drveni brod koji je obilježio život na otoku Murteru. Nastala sredinom 18. stoljeća, betinska gajeta prilagođena je potrebama Murterina koji su živjeli između mora, polja i Kornata. Bila je čvrsta, pouzdana i dovoljno snažna za svakodnevni život otočana.
Nije služila samo za ribarenje. Gajetama se odlazilo u maslinike, obrađivala polja, prevozilo vino, masline i svakodnevne potrepštine. Upravo zato betinska gajeta danas nije samo brod, već simbol identiteta otoka Murtera i njegove pomorske tradicije.
Umijeće gradnje betinske gajete danas je zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske, a Betina je ostala jedno od rijetkih mjesta na Jadranu gdje se drveni brodovi još uvijek grade i obnavljaju.
Muzej betinske drvene brodogradnje čuva priče otoka
U samom središtu Betine nalazi se Muzej betinske drvene brodogradnje, jedan od najposebnijih muzeja hrvatske obale.
Muzej ne čuva samo stare brodove i alate, već i priče generacija Murterina koji su živjeli uz more. Kroz makete brodova, autentične predmete, fotografije i svjedočanstva starih stanovnika prikazuje se život kakav je nekada bio na otoku Murteru.
Posebnost cijele priče je što je sama Betina svojevrsni muzej na otvorenom. U luci se i dalje mogu vidjeti tradicijske gajete, leuti i kaići, dok regate na latinsko idro svake godine podsjećaju koliko je ova tradicija još uvijek živa. Upravo su te regate posljednjih desetljeća dale novi život drvenoj brodogradnji na Murteru jer su potaknule obnovu i gradnju brojnih tradicijskih brodova.
Murter koji još uvijek živi sporije
Možda upravo zato otok Murter i danas djeluje drugačije od mnogih jadranskih destinacija. Ovdje se još uvijek osjeća onaj nekadašnji Mediteran, onaj sporiji, jednostavniji i iskreniji.
Na rivi u Betini nema žurbe. More određuje ritam dana, drveni brodovi i dalje su dio svakodnevice, a obični prizori poput vezanja konopa uz barku postaju podsjetnik na vrijeme kada se živjelo jednostavnije i povezanije s morem.
I upravo u tim malim trenucima i dalje živi pravi duh Murtera.
