Nakon ode kralju magarcu slijedi slast uz studenačku prasu, kraljicu zimskog povrća

Adventsko vrijeme nam donosi mnoge duhovne vrednote ali i tjelesna zasićenja pa uz kulturno zabavne programe i sve vrste gastro užitaka ljudsko tijelo traži i okrjepu. I tu je Božja volja presudila. Nakon svih Božićnih delicija, ljudsko tijelo traži i uravnotežen gastro balans, a idealna namirnica je upravo prasa, poriluk,(lat. Allium porrum).

studenačka prasa — Najuporniji uzgajivači studenačke prase, obitelj Mihaljević iz Studenaca

Zato smo pošli tragom ove kraljice povrća, posebno u zimskom razdoblju kada je malo zelene boje na poljima. Kako je i naš magarac još od antičkih vremena vjeran pratitelj i pomagač čovjeku u dolini Neretve ali i kraškim područjima tako i prasu susrećemo i na planinskim poljima a još češće u dolinama rijeka i natapnim područjima.

Uz plodna polja delta i utoka rijeka Trebižata, Bune, Bregave, Krupe optimalno zemljopisno i geološko porječje male rječice Studenčice zapravo je kolijevka prase, pa je i naziv STUDENAČKA PRASA sasvim opravdan.

Posebno se to odnosi na gornje vrelo koje zbog ikavice nosi udomaćen naziv VRILO jer je tu (još uvijek) čista i sedrena voda puna kalcijeva karbonata pa u svom vodotoku pravi i skokove ili u većim razmjerima i VODOPAD KRAVICE koji se nalazi na također sedrenom Trebižatu u koji se ova mala rječica ulijeva nakon par kilometara skupa s još dva vodotoka s izvora Vakup i Kajtazovina.

I još uvijek čista voda doprinosi kvaliteti i zdravom uzgoju studenačke prase

Rahla i pržinasta zemlja koja zbog konfiguracije terena koja se može navodnjavati cijelu godinu optimalno je mjesto rasta i razvoja ove dvogodišnje biljke pa uz dobru gnojidbu domaćim stajnjakom može narasti i do jednog metra.

Uz genetski kod i pažnju uzgajivača, konzumenta nagrađuje sa mnoštvom minerala i vitamina C i E, bjelančevina, betakarotena, magnezija, ugljikohidrata te visok postotak lipida koji uz hranjivost i čišćenje organizma imaju i zaštitnu ulogu kao antibakterijski i dijetalni učinak. Značajni su i estetski efekti jer pozitivno djeluje na kožu, kosu i nokte, a odlična je i za detoksikaciju organizma jer se uglavnom konzumira od kasne jeseni, zime do ranog proljeća.

I dobar utjecaj na srce i krvotok a posebno glasnice je poznat još od antičkih vremena pa povjesničari bilježe i izjavu Aristotela da jarebica dobro pjeva jer jede prasu dok je rimski car Neron misleći da dobro pjeva često konzumirao prasu.

Uz sve navedeno, ovoj korisnoj i ukusnoj biljci koja se može pripremati na tisuću i jedan način, nažalost prijeti izumiranje iako je stoljećima hranila i na životu održavala ovdašnji puk. Moderni i užurbani život koji preferira brzu hranu pomalo istiskuje našu kraljicu koja se najbolje priprema na laganoj vatri uz razne kombinacije suhog mesa, graha, leće, mrkve, geršla pa i krumpira čime obogaćuje i ove korisne namirnice kojima ne trebaju dodatni začini.

Iako ekonomski pokazatelji ne idu u prilog opstojnosti jer uz male parcele i velik udio ljudskog rada te nepoznavanje svih korisnih djelovanja koji su nedovoljno promovirani, grupa entuzijasta i ljubitelja ove gastro delicije su odlučili posvetiti joj dužno poštovanje pa i poticaj za uzgoj kako postojećih tako i novih proizvođača.

Prvi korak je pokrenut kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla i autohtonosti, izradu marketinškog plana te promociju kroz održivi turizam koji bi trebao rezultirati većom brendiranom vrijednošću pa i poticaje i pomoć svim dionicima kroz klastersko umrežavanje. U planu je i aplikacija mjesta Studenci koje se smjestilo između gradova Ljubuški i Čapljina te svjetski poznatog Međugorja za NAJLJEPŠE SELO U BIH. Uz spomenutu prasu ali i sve vrste autohtonog mediteranskog voća i povrća, masline i lozu koje su uz tri izvora, nekropolu stećaka, ilirske gradine i gomile pa i keltsku božicu, mali kipić pronađen na lokalitetu Crkvine, jaki aduti za izbor . Nadamo se i Božjoj providnosti koju dobijamo kroz SVETIŠTE SRCA ISUSOVA, te nebeske zaštitnike sv. Ivana apostola i evanđelistu, sv. Antu te sv. Ivana Krstitelja koji bdiju nad našim vrelima, poljima i vječnim počivalištima.

I bogata kulturna baština kao dokaz opstojnosti i žilavog bića uz vrila Studenčice

I sami DAN STUDENAČKE PRASE koje ćemo upriličit 27. prosinca za blagdan Sv. Ivana apostola i evanđeliste, zaštitnika našeg vječnog počivališta kad planiramo tradicionalno kuhanje i čašćenje domaćih a posebno stranih gostiju na Misi, kao uvertiru viziji, misiji i ciljevima novoutemeljene Eko kulturne turističke Udruge VRILO kao vječnoj inspiraciji za suživot čovjeka i biljnog i životinjskog svijeta.

I ovdje će sigurno trebati i puno volje, ljubavi ali i upornosti i tvrdoglavosti baš kao i kod našeg magarca s početka priče koji je često nosio ali i pasao prasu, našu hraniteljicu ali i nositeljicu našeg kulturnog gastro identiteta.