Neustrašivi uskoci na Žumberku

Natpis Vincere aut mori koji stoji na spomeniku u Stojdragi koji govori o uskoj povezanosti uskoka sa Žumberkom. Prevedeno s latinskog, uzrečica “pobijedi ili umri” jasno je ocrtavala borbenost ove vojne skupine. Stajala je ona i na jataganu koji uskoci dobivali nakon što su potpisali ugovor s Habsburgovcima, a koji su ih na Žumberak doveli kako bi se formirao obrambeni pojas prema Osmanskom Carstvu. Prvi uskoci doseljeni su 1530. godine na područje Pećna i Grabra na jugoistoku Žumberka.

– Vođe brojne grupacije stočara, ali i iskusnih i hrabrih ratnika u utvrdi Mutnici pokraj Bihaća potpisuju ugovor s novim vladarima Hrvatske i Kranjske – dinastijom Habsburgovaca, koji su godinu dana prije izabrani u Cetingradu. Mnogobrojne stočarsko-vojničke obitelji naselit će oko zakupnog imanja Sichelberga (Srpastog brda), današnjeg Žumberka. Potpisani ugovori bili su za jednu i drugu stranu povoljni. Habsburgovci su dobili mnoštvo vrlo hrabrih vojnika za svoja svakodnevna ratovanja s nadirućom osmanskom silom, a uskoci su dobili zemljišna prostranstva za ispašu svoje stoke, nisu morali plaćati feudalni i crkveni danak, a ratovanju su bili vični, govori žumberački biskupski vikar vlč. Mile Vranešić i ujedno župnik u grkokatoličkoj župi sv. Jurja u Stojdragi, koji povijest uskoka zna do u detalj.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Žumberački su uskoci, dodaje, kao profesionalni vojnici bili na brojnim ratištima u obrani domovine, ali i u carskoj službi, od zaustavljanja bunta u Seljačkoj buni, preko Tridesetogodišnjeg rata, Jelačićevih krajišnika do Galicije i Soče…

– Najznačajnija je ipak povijesna uloga žumberačkih uskoka u obrani Siska 22. lipnja 1593. U toj bitki, koja je odlučivala o daljnjoj sudbini Hrvatske i ovog dijela Europe, najvažniju ulogu odigrali su uskoci koji su zauzeli most te preokrenuli tim činom ne samo ishod bitke nego i smjer daljnje hrvatske povijesti. Koliko je težak zadatak stavljen pred uskoke utoj presudnoj bitki, govori podatak da je od petsto uskoka čak njih četrdeset stradalo u izvršenju zadatka. Uskoci su kao vješti ratnici iz bitaka obično izlazili s minimalnim ljudskim žrtvama na svojoj strani, govori vlč. Vranešić.

Uskoci su, dakle, doseljavani iz Bosne i Hercegovine, Cetinske krajine i Senja, i to u nekoliko navrata, a s obzirom na to da je većina slavila bizantsko-slavenski obred, kasnije su prozvani grkokatolicima. Priča o žumberačkim uskocima stoga je gotovo istovjetna s onom o grkokatolicima, a njihove crkve značajan su dio tamošnje baštine.

Povijest bilježi kako je baš doseljenjem uskoka na ovu planinu zadan posljednji udarac Osmanlijama, čija su daljnja prodiranja prema zapadu zaustavljena ponajviše zahvaljujući snažnoj obrani uskoka. Ukidanjem Krajine počinje i iseljavanje uskoka pa je danas Žumberak jedan od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Ipak, ostaci uskočke kulture vidljivi su na svakom koraku, dovoljno je samo kročiti na neki od mnogobrojnih putova ove gore.

Naslovna fotografija: Uskočka lipa na Žumberku/ Romeo Ibrišević

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije