Noć muzeja u Zaprešiću obilježit će izložba svjetskog glasa

spot_img

U sklopu Noći muzeja 2023., u petak, 27. siječnja u 18:30 sati se u Vršilnici u Zaprešiću otvara izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac. Grupna je to izložba isključivo umjetnica, koja će pokazati raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire.

Ova izložba prva je u sklopu višegodišnjeg projekta koji će zajednički raditi organizatori, Grad Zaprešić i Zaklada Marinko Sudac, a s ciljem postavljanja Zaprešića kao značajnog kulturnog odredišta izvan metropole.

Izložbu su u Vršilnici najavili gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, autor postava izložbe Davor Mateković, autor vizualnog identiteta Davor Bruketa, kustosica Dorotea Fotivec Očić te povjesničar umjetnosti Feđa Vukić.

Na Zemlji ima 49,7% žena i broj muškaraca blago nadmašuje njihov broj. Izuzmemo li, međutim, dvije najmnogoljudnije zemlje, Kinu i Indiju, gdje ima više muškaraca, u većini zemalja i regija u svijetu ipak je nešto veći postotak žena. Moglo bi se, stoga, pretpostaviti kako će se unutar kreativnog polja umjetnosti ova raspodjela spolova moći također pokazati u usporedivom postotku. Ipak, statistika ne može jednostavno tumačiti mnogo složenije povijesne, društvene, kulturološke i socijalne elemente koji utječu na život svakog pojedinca.

Kroz povijest, žene koje su težile umjetničkoj karijeri suočavale su se s izazovima kao što su društveno neodobravanje i ograničene mogućnosti obrazovanja. Kako su se te prepreke počele rušiti početkom dvadesetog stoljeća, mnoge su žene počele sudjelovati u modernističkim umjetničkim pokretima koji su tada nastajali, a neke su imale pionirsku ulogu u njima.

Umjetnice su bile prisutne od samih početaka avangarde 20. stoljeća – prve ruske avangarde, futurizma, dadaizma, geometrijske umjetnosti, kasnije fluksusa, regionalne “Nove umjetničke prakse” i drugih pravaca umjetničkog stvaranja: programirane umjetnosti, konceptualne umjetnosti, performansa, fotografije, video umjetnosti i drugih.

Tako izložba prikazuje radove Ivane Tomljenović-Meller, hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i jedne od rijetkih regionalnih polaznika znamenite škole Bauhaus u Dessau. Zatim, tu su i radovi talijanskih umjetnica Lucie di Luciano i Marine Apollonio, koje su ostavile značajan trag u svojim područjima umjetničkog djelovanja. Obje umjetnice zauzele su svoje zasluženo mjesto i unutar centralne izložbe 59. venecijanskog bijenala 2022. godine, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani.

Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća pojavio se značajan broj utjecajnih umjetnica. One su ostavile neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti, kako u regiji, tako i globalno. Na teritoriju ili prostoru bivše Jugoslavije, kao takva ključna figura, izdvaja se Bogdanka Poznanović, koja je značajno utjecala na umjetnike naredne generacije, poput umjetnice Katalin Ladik.

U ovom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa, Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom. Unutar šireg regionalnog konteksta stvarale su i umjetnice Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská i druge, čiji će se radovi moći vidjeti na izložbi.

Sedamdesete godine su bile i značajno razdoblje za afirmaciju umjetnica feminističke struje. U tom kontekstu djeluju hrvatska umjetnica Sanja Iveković, poljakinje Natalia LL i Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill. Izvan regije Središnje i Jugoistočne Europe, a kao dio Kolekcije, na izložbi se izdvajaju i umjetnice Eulàlia Grau, jedna od pionirki feminističke umjetnosti u Španjolskoj, i Takako Saito, značajna predstavnica međunarodnog pokreta Fluksus.

Odmičući se od binarnog poimanja roda i spola, u razgovoru o umjetnosti se u zadnjih nekoliko godina otvorilo i pitanje reprezentacije umjetnika koji se nalaze izvan ovih kategorija. Unutar ovog diskursa, bit će izložen rad MC Coble (rođena Mary Coble).

Ako pogledamo dosadašnju praksu organizacije ovakvih (ili sličnih) izložbi, izdvaja se povjesničarka umjetnosti Lucy R. Lipard, koja je svojom kustoskom strategijom značajno utjecala na vidljivost umjetnica. Ona je još 1971. ustvrdila kako je “posve moguće i potrebno odbaciti besmislene klišeje ‘ženske’ umjetnosti temeljene na površnim karakteristikama kao što su delikatnost, ljepota, bljedoća, slatkoća i nedostatak strukture.”

Današnji rad umjetnica (i drugih “marginaliziranih” skupina) je izrazito heterogen i izražen u cijelom spektru medija. Teme koje obrađuju odnose se na pitanja koja se mogu primijeniti na cijelo čovječanstvo. Stanovit je napredak unutar svijeta umjetnosti postignut zahvaljujući zajedničkom naporu aktivno angažiranih umjetnika, povjesničara umjetnosti, istraživača i kustosa diljem svijeta, svih različitih dobi i podrijetla. Unutar te misije ostvarena je izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac. Fokus izložbe tako nije ograničen na jednu temu, tehniku ili područje djelovanja, već na slobodu stvaranja umjetnica.

Kustosica izložbe je Dorotea Fotivec Očić, dok postav izložbe potpisuje Davor Mateković i studio Proarh, a vizualni identitet Bruketa&Žinić&Grey.

Izložba se može besplatno pogledati sve do 10. veljače 2023. Detalje o izložbi i radnom vremenu možete pronaći na internetskim stranicama Vršilnice.

Izvor fotografija: Turistička zajednica grada Zaprešića

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.