I dok obalni pojas središnje Dalmacije gori i zbog požara ali i prenapučenosti sezonskih turista, zaleđe vrvi svekolikim atrakcijama od kulturnih i sportskih do hodočašća za odmor i tijela i duše.
Rješavati sezonalnost ali i proširivati turističku ponudu novim proizvodima i uslugama te svrhovito upravljati receptivnom destinacijom temeljna je intencija novog zakona o održivom turizmu RH.
Održivi razvoj ljudskog društva i zajednice nameće se kao nasušna potreba i civilizacijski trend pa i turizam u skladu sa svojom vizijom i misijom nekako nastoji uskladiti svoju društvenu i tržišnu ulogu.
Prenapučena obala u ljetnim mjesecima uz svekolike gužve i ograničene resurse za odmor već su zahvatili mediteransku Europu, pa reakcije akademske zajednice skupa s vlastodršcima pokušavaju iznaći nove modele turističkog razvoja.
Za područje Dinarida to je svakako relokacija resursa s morske na obale rijeka, ali i prema planinskom i ruralnom prostoru.
Tako smo svjedoci da se stari tradicijski običaji skupa s vjerskim ili hodočasničkim rutama uz neke ratničke priče sve više repozicioniraju i u turističke proizvode. Festival mladih u Međugorju već par desetljeća je globalno prepoznatljiv pa uz proslavu Oluje ali i druge atrakcije Zvonimirova grada Knina privlače veliki broj hrvatske dijaspore ali i stranih turista.
Između njih smjestile su se i Alkarske svečanosti cetinske krajine poznate i kao SINJSKA ALKA, koja je i ove godine po 309. put privukla veliku pažnju javnosti od kulturno-političke do sportsko-turističke.
Tu je i nezaboravni maestro Jakov Gotovac čije remek djelo opera ERO S ONOG SVIJETA odigrana kod Hajdučke česme u Vrlici predstavlja vrhunac glazbeno scenskog ugođaja podno starog grada Prozora te doprinosi brendiranju grada Vrlike ali i cijelog cetinskog kraja.
Uspješnom brendiranju dalmatinske zagore i humske zemlje, kao ciljane turističke destinacije, svakako doprinose i gorski izvori i vodotoci Cetine i Trebižata kojih na cca dvjesto kilometara ima preko dvadesetak.
Kad se tome pridodaju nekropole stećaka i spomenuti stari srednjovjekovni gradovi i utvrde od Nelipićkog Prozora i Travnika, Čačvine i Nutjaka do imotske Topane i Ljubuške kule uz ilirske i rimske ceste i gradine, onda se turistima doista može ispričati zanimljiva priča i kulturno umjetnički izazov da posjete Zagoru.
Tu su i zanimljive i respektabilne manifestacije poput Glumci u Zagvozdu, izvedbe Hasanaginice, para nogometni duel Ilira i Rimljana, pa i pučko sajmovanje uz neizbježno balotanje uz riječne tokove svakako zaslužuju i bolju marketinšku valorizaciju i turističku prezentaciju.
Uz akademski pristup i definiranje identiteta svakako i stručno vođena marketinška komunikacija kojom se postiže i bolji turistički imidž ali i brending destinacije kao vrijednosne kategorije. Isticanje funkcionalne, socijalne mentalne i duhovne dimenzije postiže se i bolji brand code, ali i profitabilnost i održivost destinacije.
Samo tako turizam može bit respektabilan čimbenik, ali i pokretač razvoja lijepe naše koja se i ovih dana prisjeća svoje na krvi stečene slobode.
Kao svojevrsna Oluja, ali ona turistička nameće se kao potreba, ali i putokaz za svekoliku održivost turizma našeg svagdašnjeg – ekološki, društveni i ekonomski aspekt.
