Veljača je u Slavoniji i Baranji sve samo ne tiha. To je vrijeme kada maske preuzimaju sela i gradove, kada konji prolaze dvorištima uz zvuke tamburice, a glasna zvonjava, smijeh i pjesma simbolično tjeraju zimu i dozivaju proljeće. Poklade, fašange i buše ovdje nisu tek zabava, već živa tradicija koja se prenosi generacijama i okuplja cijelu zajednicu – od najmlađih do najstarijih.
Đakovački bušari – središnje pokladno slavlje Slavonije
Jedno od najvećih i najpoznatijih pokladnih događanja istočne Hrvatske svakako su Đakovački bušari, koji će se ove godine održati po 32. put, u subotu i nedjelju, 7. i 8. veljače. Manifestacija započinje uz “Bušarenje”, šetnjom đakovačkim korzom uz prezentaciju i prodaju tradicionalnih proizvoda te nastupe uličnih zabavljača – slikara, žonglera, klauna i štulera u dopodnevnim satima.
Središnji trenutak je velika Pokladna povorka u popodnevnim satima. Drugog dana manifestacije posebna pažnja posvećuje se pokladnom jahanju i konjanicima, nezaobilaznom dijelu slavonskih običaja. Đakovački bušari svake godine privlače tisuće posjetitelja i potvrđuju status Đakova kao važne točke pokladne karte Hrvatske.
Baranjske buše – zaštićena baština i živa legenda
U Baranji pokladno vrijeme pripada bušama – maskiranim ophodnicima koji tijekom fašangi obilaze šokačka sela, ali i hrvatske zajednice u Mađarskoj. Strašne buše prepoznatljive su po drvenim zoomorfnim maskama s rogovima, izvrnutim kožusima, klepkama i trubama, dok se lipe buše odijevaju u svečane narodne nošnje, često i u suprotni spol.
Od 2026. godine Pokladni običaj baranjske buše, poklade i fašange službeno je upisan kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, čime je ova stoljetna tradicija dobila priznanje koje zaslužuje. Srodni običaj je i UNESCO-om zaštićen Busójárás u Mohaču, koji se održava sredinom veljače i dodatno potvrđuje zajedničke korijene ove baštine u Podunavlju.
Najveći broj tradicionalnih maski može se vidjeti u Dražu na manifestaciji Fašange – Baranjske buše koji se održava 14. veljače. Buše i pokladna jahanja održavaju i u Gajiću, Topolju, Duboševici, Branjinom Vrhu, Baranjskom Petrovom Selu i Popovcu. Vrhunac svih ovih događanja najčešće dolazi u predvečerje, uz obredno spaljivanje Fašnika – simboličnog krivca za sve loše iz prethodne godine.
Pokladna jahanja i običaji s obje strane Drave
Na slavonskoj strani Drave posebno je raširen običaj pokladnog jahanja. Konjanici tada obilaze sela i dvorišta domaćina koji ih dočekuju hranom, pićem i pjesmom. Neka od najvećih jahanja održat će se u Petrijevcima, Čepinu i Tenji kod Osijeka – 7. veljače, te u Ivanovcu u općini Antunovac – 14. veljače.
Posebno zanimljiv običaj baranjskih Mađara je Kakasütés ili “Pijetlovi”, koji će se 14. veljače održati u Vardarcu. Riječ je o povorci konjskih zaprega uz pjesmu i veselje, tijekom koje mladići odjeveni u maske pijetlova plešu oko djevojaka i žena ispred kuća. U okolici Našica, u selu Vukojevci, i ove će godine ulicama proći šareni Vukojevački starcevi, običaj zaštićen kao dio hrvatske kulturne baštine.
///Pokladno jahanje u Srijemu i Slavoniji – zimska tradicija koja se doživljava svim osjetilima
Maškare za najmlađe i obiteljski duh poklada
Poklade nisu rezervirane samo za odrasle. Najmlađi će posebno uživati u Dječjim maškarama u Našicama, 13. veljače te Dječjem gradskom karnevalu u Valpovu dan kasnije, a koji uključuje povorku kroz centar grada i izbor najljepše maske.
Popis većih karnevalskih manifestacija u Slavoniji i Baranji redovito se ažurira na stranicama Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, a veljača je idealno vrijeme za otkrivanje ovog dijela Hrvatske kroz njegove najživopisnije običaje.
