Putovanje ne mora uvijek podrazumijevati odlazak na novo ili udaljeno fizičko mjesto – putovanje u prošlost ponekad je jednako uzbudljivo. Ako vas zanimaju povijest i arheologija, istražite s nama akvatorij Jadranova kraj Crikvenice. Kraj je to koji skriva bogatu povijest koja se mjeri u tisućama godina. Tijekom proteklih desetljeća ovdje su provedena brojna kopnena i morska arheološka istraživanja. O intenzitetu naseljenosti ovog prostora svjedoče brojni nalazi.
Zanimljiva konfiguracija terena i povoljna morska lokacija, kao i blaga klima koja ovdje vlada, privlačile su ljude ovome prostoru od davnina. Najstariji poznati tragovi ovdašnjih naseobina datiraju još iz razdoblja 6500. – 4000. godine prije Krista. U to se vrijeme na najvišem dijelu poluotoka Havišće, na uzvisini Čelo koja je danas obrasla rijetkom šumom, nalazilo gradinsko naselje o kojem se za sada ne zna puno. Ta je lokacija bila vrlo pogodna zbog lagane branjivosti područja, te odlične pozicije za nadgledanje cijelog morskog tjesnaca. Vjeruje se da su prvi ljudi koji su tu boravili bili indoeuropski doseljenici. Živjeli su od lova, sakupljanja morskih školjaka, puževa i uzgajanja sitne stoke.
Pretpostavke govore da su u 9. stoljeću prije Krista ovaj prostor naselili gospodari sjevernog Jadrana, Liburni. Oni su na poluotoku Havišću izgradili gradinu Čelo s pristaništem u podnožju. Gradina je bila jedno od njihovih najznačajnijih uporišta.
Početkom nove ere, staro je naselje napušteno. Starosjedioci koji su do tada već bili romanizirani, stapaju se s doseljenicima iz Italije i osnivaju nove naseobine uzduž rimske državne ceste i u morskim uvalama.
Lokvišće – najstariji spomenik kulture
Arheološki lokalitet Lokvišće u Jadranovu potječe upravo iz doba starih Rimljana, te je najstariji spomenik kulture u mjestu. Uvala je dio šire arheološke zone koja obuhvaća gradinu na brdu Čelo i njezine južne padine prema uvalama Lokvišće i Trstena, te prostor poluotoka Rtac. Lokvišće se nalazi unutar morskog tjesnaca između kopna i sjeverne obale otoka Krka. Zbog konfiguracije okolnog terena, dostupnosti pitke vode i položaja na prometnoj ruti, vjeruje se da je uvala u prošlosti mogla biti jedna od luka Vinodolskog kanala.
U uvali se u antičko doba nalazilo manje priobalno naselje. Na poluotoku Rtac koji zatvara uvalu s istoka i juga nalazilo se antičko groblje iz 1. i 2. stoljeća. Nažalost, groblje je opljačkano početkom 20. stoljeća.
Zidovi koji su danas vidljivi u uvali istraženi su između 1993. i 2000. godine. Pripadaju različitim fazama obitavanja na prostoru Jadranova, počevši od antike pa sve do 17. stoljeća. Nedaleko od toga arhitektonskog kompleksa pronađeni su predmeti koji upućuju na vrlo ranu naseljenost ovog područja na prijelazu prapovijesti u antiku – ulomci amfora i fino stolno posuđe koji datiraju od trećeg do prvog stoljeća prije Krista.
Ulomci različitih tipova amfora iz razdoblja od 1. st. pr. Kr. pa do ranobizantskog doba pronađeni su i pri istraživanjima podmorja uvale Lokvišće. U kasnijim istraživanjima pronađeni su i ostaci antičkoga gata – ili rive – na južnom dijelu poluotoka Rtac. Ti nalazi ukazuju na postojanje male luke i skladišta, kao i vjerojatnu proizvodnju vina i ulja u tom kraju.
Vrlo zanimljiv je i sam ulaz u uvalu Lokvišće gdje je najvjerojatnije postojalo uređeno pristanište čiji bi ostaci mogli ležati ispod mulja. No, kako bi se ove pretpostavke potvrdile, potrebno je provesti daljnja podvodna arheološka istraživanja.
Foto: Arhiva TZG Crikvenice
