Otok Korčula osim što na svakom koraku očarava bezvremenskom ljepotom može pohvaliti i svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Na Korčuli i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka.
Na zapadnom dijelu otoka nalazi se opjevana Vela Luka, sredina bogata duhom, poznata po svojoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, nepreglednim kilometrima suhozida i maslinika, ali i umjetničkim dostignućima, ljudima od kista, pera i glasa.
U Veloj Luci, jednom od najmlađih korčulanskih naselja nalazi se i Vela spila. Jedan je to od najstarijih i najpoznatijih arheoloških prapovijesnih lokaliteta. Vela spila smještena na obroncima Pinskog rata, nezaobilazno je odredište zaljubljenika prirodne i kulturne baštine. Već sam dolazak do lokaliteta poseban je doživljaj. Naime do Vele spile vodi Plavi put, šetnica s koje imate priliku uživati u pogledu na Velu Luku, razgranati zaljev, manje otočiće te dalje prema pučini. Ova špilja sama po sebi predstavlja jedinstvenu prirodnu atrakciju.
Vapnenačkom stijenom nadsvođena prostorija osvijetljena je s dva otvora na stropu nastalih urušavanjem, kroz koje ulazi danje svjetlo. Osim što je prirodni fenomen, špilja je neprocjenjivo vrijedan višeslojni arheološki lokalitet. Istražuje se posljednjih pedesetak godina tijekom kojih je, mjestimice do dubine od 11 metara, otkopana znatna količina raznovrsnog arheološkog materijala.
Povijesni pregled istraživanja lokaliteta
Vela Spila prvi se put neizravno spominje u Statutu grada i otoka Korčule iz 1214. godine. Prvi ju opisuje Nikola Ostojić 1853. upozoravajući na njezine prirodne ljepote. Od 1951. obavljaju se prva ozbiljna istraživanja, a količina i značaj nalaza potaknuli su Zavod za arheologiju JAZU-a da započne sa sustavnim istraživanjima.
Od 1974. radovi se obavljaju skoro svake godine. U početku iskapanjima rukovodi Grga Novak, radove nastavlja Božidar Čečuk, kao stalni član ekipe od samog početka je Franko Oreb, a od 1986. g. pridružuje im se dr. sc. Dinko Radić koji se trenutno nalazi na čelu Arheološke zbirke Vela spila i koji vodi istraživanja lokaliteta.
Projekt Mend The Gap
Veliki zamah u istraživanju Vele spile događa se od 2016. godine. Tada je naime krenuo projekt Mend The Gap (Smart Integration of Genetics with Sciences of the Past in Croatia: Minding and Mending the Gap). U europskom projektu sudjelovali brojni domaći i strani stručnjaci, a uključen je bio i Centar za kulturu Vela Luka.
U sklopu projekta koji je trajao tri godine svjetskim znanstvenicima omogućeno je sveobuhvatno istraživanje arheoloških nalazišta. Projekt je povezao i premostio velike razlike između takozvane stare i nove Europe, a za cilj je imao transfer znanja i tehnologija. Na projektu su sudjelovali znanstvenici iz cijelog svijeta, iz područja arheologije, botanike, geologije, antropologije i paleontologije.
Rezultati istraživanja Vele spile
Rezultati istraživanja potvrđuju kako se radi o jednom od najbogatijih i najznačajnijih sredozemnih špiljskih lokaliteta, nastanjenom od kraja paleolitika do sredine brončanog doba. Pronađena arheološka građa iz Vele spile pruža dokaze o životu nekoliko prapovijesnih ljudskih zajednica. Špilja im je bila dom, ali koristili su je i za pokapanje svojih mrtvih. Tisuće pronađenih ulomaka keramike, cijelih posuda i drugih predmeta predstavljaju nalaze od prvorazredne važnosti. Na njima su ispisane stranice kulturne, društvene, duhovne i gospodarske povijesti Vele spile te bližih i daljih krajeva Jadrana i Mediterana.
Arheolozi su između ostalog u unutrašnjosti Vele Spile otkrili vrijedne primjerke keramike stare 17.500 godina. Ovaj podatak svjedoči o zajednici prapovijesnih umjetnika i obrtnika. Oni su tijekom posljednjeg ledenog doba “izumili” keramiku tisućama godina prije nego što je ona postala normalna stvar. Nalaz se sastoji od 36 fragmenata, većinom krhotina modeliranih životinja. Posebno vrijedan nalaz otkriven je tijekom iskapanja 1986. godine kada su nađeni kosturi dviju žena. Nalaz je izazvao veliko zanimanje kod Velolučana, koji su ih od milja nazvali “baba i dida”. U Veloj Spili pronađen je i Stanko, najstariji kostur stanovnika Mediterana. Živio je u mezolitiku prije više od 9.000 godina, a bio je lovac, ribolovac i sakupljač plodova.
Od New York Timesa, Sunday Mirrora, National Geographica do kraljice Elizabete
Stručnjaci sa Sveučilišta u Cambridgeu objavili su svoja otkrića iz Vele spile u New York Timesu i Sunday Mirroru. To je Velu Spilu u znanstvenim krugovima samo potvrdilo kao sinonim za otok Korčulu i Velu Luku. Veliko zanimanje za Velu spilu pokazao je i National Geographic snimivši prilog o lokalitetu. Vela spila zapela je za oko i samoj engleskoj kraljici Elizabeti. Kao velika ljubiteljica povijesti godinama je financijski podupirala rad istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu, koji su bili uključeni u istraživanja na području Vele Luke.
