Vizualni umjetnik iz New Yorka, Roy Lichtenstein (1923. – 1997.), bio je jedan od pionira i najprepoznatljivijih predstavnika pop-arta te istinska ikona američke umjetnosti 20. stoljeća. Inspiraciju je crpio iz umjetničkih klasika i masovnih vizualnih medija svog vremena – stripova, novina, crtanih filmova i reklama. Spektakularna retrospektivna izložba na prvom katu bečkog muzeja Albertina pruža fascinantan uvid u njegov jedinstveni stil. Njime je industrijske tehnike pretvarao u suvremene umjetničke izraze.
Roy Lichtenstein, od šund stripova do umjetničkih remek djela
Gotovo sto izložbenih artefakata obuhvaća sve, od njegovih ranih radova, uključujući ikonično djelo Look Mickey, pa sve do pejzaža, crteža, grafika, tapiserija i velikih skulptura. Izložba je ispunjena prepoznatljivim motivima potrošačkog društva prikazanim u crno-bijeloj tehnici, uz jedinstvene vizualne prikaze nadahnute djelima velikana poput Picassa, Dalija, Kirchnera i Pollocka.
Usred šezdesetih, neki kritičari su ga proglasili “najgorim umjetnikom u SAD-u”. Naime, smatrali su da njegovi radovi nisu ništa više od drskih kopija koje prisvajaju tuđe zasluge. No Roy Lichtenstein nije se ni najmanje zabrinjavao, barem ne javno. U intervjuu iz 1983. godine, kada su ga pitali o negativnim kritikama, odgovorio je s nevjerojatnom smirenošću i bez trunke pretencioznosti:
– Ne mogu učiniti ništa da bih bio bolji, stvarno ne mogu. Trud nema ništa s tim. Jednostavno radiš ono što možeš. (…) Zbog sumnji se ne smiješ opterećivati, jer onda nikada ništa ne napraviš.
Reciklaža motiva “visoke” i “niske” umjetnosti
Šezdesete godine u SAD-u obilježene su eksplozijom vizualnog oglašavanja u novinama. To je potaknulo procvat kulture opće potrošnje i značajno promijenilo svakodnevni život Amerikanaca. Usred tog kaosa, suvremeni umjetnici prepoznali su potencijal skriven u novim vizualnim svjetovima komercijalnih televizijskih i novinskih reklama. Među ostalom, i u trivijalnim stripovima.
Roy Lichtenstein bio je pravi majstor u hvatanju duha svog vremena kroz svoju umjetnost, razvijajući smjelo kolorističko i kompozicijsko umijeće. Na početku svoje karijere koristio je isključivo osnovne boje s crnim rubovima, inspirirajući se djelima majstora poput Mondriana. Osjetio je vibracije starih majstora poput Moneta i Cézannea, ali se također divio kubizmu i art déco stilu. Svoj prepoznatljivi stil gradio je recikliranjem motiva iz svjetske umjetnosti na jedinstven način, hrabro preispitujući ustaljena shvaćanja »visoke« i »niske« umjetnosti. Na radost kritičara i ljubitelja umjetnosti.
Nemoćne gospođice i njihovi junaci
Zanimljivo je kako je Roy Lichtenstein postigao svjetsku slavu pretvaranjem motiva popularne kulture u umjetničke poslastice. Njegov prepoznatljivi stil obilježen je modificiranjem stripovskih scena. Govorimo o njegovim nemoćnim gospođicama s njihovim hrabrim junacima, karakterističnim iz stripova tih vremena. Lichtenstein je rado birao scene ljubavnih zavrzlama ili ratnih sukoba iz stripova, modificirao ih, mijenjao, pažljivo ih prenosio na svoja platna. Time je stvorio potpuno novu perspektivu.
Njegove umjetničke reinterpretacije neumorno postavljaju pitanje: može li reciklirana tema postati nešto potpuno novo, originalno i autentično u umjetničkom smislu?
Na svjetskoj umjetničkoj sceni, Roy Lichtenstein blještao je poput vatrometa živopisnih boja, s oštrim linijama i prepoznatljivim pikseliziranim rasterima. U najzanimljivijem trenutku svoje karijere, opisao je svoj omiljeni palet boja kao: »kiselo žutu, dosadnu zelenu, ljubičasto-plavu i crvenu Life magazina.«
Roy Lichtenstein sa svojim jedinstvenim točkicama
Roy Lichtenstein je koristio svoje karakteristične točkice, svojevrsni umjetnički autorski potpis, kako bi dočarao jeftini, mehanički štih komercijalnog tiska na svoj jedinstveni način. Prvo ih je radio ručno, a kasnije je prešao na šablone. Time je stvarao specifičan vizualni jezik koji danas najviše povezujemo s njim. Njegove detaljne slike nisu bile samo dokument vremena, već su se i rugale masovnim temama tadašnje “normalnosti” potrošačkog društva. A to je bila srž pop-arta. Ta kombinacija dokumentiranja i parodiranja rezultirala je zaista jedinstvenim umjetničkim radovima.
Lichtensteinova umjetnost bila je snažna, drska, gotovo eksplozivna. Proglasili su ga majstorom koji je oživljavao stereotipe svojevrsnog suvremenog potrošačkog društva. I dok je bio cijenjen zbog svoje provokativne inovativnosti, inspirirane jeftinom estetikom komercijalnih medija, njegova djela nisu prolazila nezapaženo. O kontroverzijama i polemikama oko njegove originalnosti pisalo se mnogo. Neki su ga kritizirali zbog direktnog preuzimanja slikovnih motiva bez dovoljnog priznanja originalnim autorima.
Roy Lichtenstein je majstorski balansirao između umjetnosti komercijalnog tiska i unikatnih umjetničkih djela, prelazeći granice i povezujući ih na jedinstven način. Poput Andyja Warhola, hrabro je dovodio u pitanje uvriježeno mišljenje da je jedinstvena umjetnička kreacija uvijek “vrijednija” od industrijski proizvedenih ili recikliranih umjetnina. Taj koncept je provocirao temeljne ideje o umjetnosti, postavljajući važna pitanja o vrijednostima i hijerarhijama u umjetničkom svijetu.
Pop-art kao inovacija u tadašnjem svijetu umjetnosti
Neovisno o tome jeste li ljubitelj pop-arta ili ta umjetnost leži negdje drugdje na vašem umjetničkom radaru, jedno je sigurno – ne možemo zanemariti Lichtensteinovu ostavštinu među buntovnim pop-artistima i kreativnim umjetničkim inovatorima.
Roy Lichtenstein je hrabro preispitivao ustaljene umjetničke norme, iznoseći svoje svježe (re)interpretacije poznatih motiva koje su izazvale reakciju kod ljubitelja umjetnosti diljem svijeta.
Njegovo naslijeđe još uvijek drmucka današnji svijet umjetnosti. Njegove rekreacije slika su postale gotovo proročanske u digitalno doba gdje umjetna inteligencija uzima sve više maha. Umjetnici i internet korisnici danas mogu lako preuzimati, modificirati i dijeliti slike bez spominjanja izvornih autora, što postavlja zanimljive izazove u svijetu kreativnog stvaralaštva.
Retrospektivna izložba Roy Lichtenstein, stogodišnja izložba postavljena je u bečkoj Albertini do nedjelje, 14. srpnja 2024. Uz jedinstvenu cijenu ulaznice za muzej možete, među ostalim remek-djelima, upoznati i (barem) originalnog Moneta i Picassa.
Sve fotografije: Tanja Cvitko
