Solana Pag: bijelo zlato koje je oblikovalo otok, ljude i krajolik

Na Pagu ništa nije slučajno. Kamen, vjetar i more ovdje stvaraju krajolik koji djeluje surovo, ali upravo u toj ogoljenosti skriva se jedno od najvrjednijih bogatstava otoka – sol. Solana Pag najveći je proizvođač morske soli u Hrvatskoj i jedno od rijetkih mjesta gdje se tradicija duga više od tisuću godina i danas živi, a ne samo pamti.

Prirodni uvjeti koji stvaraju vrhunsku sol

Paška uvala idealna je za proizvodnju soli zbog specifične mikroklime. Velik broj sunčanih dana, stalni vjetrovi, nepropusno tlo od ilovače i gline te visoka slanost mora stvaraju savršene uvjete za prirodno isparavanje. More u ovom dijelu Jadrana ima oko 3,5 B°, što znači da jedan kubični metar morske vode sadrži približno 30 kilograma soli.

jutra u poljima soli
Izvor fotografije: Solana Pag

Osim natrijeva klorida, morska voda sadrži više od 50 minerala važnih za ljudski organizam, među kojima se posebno ističu kalcij i magnezij. Upravo ta ravnoteža minerala daje paškoj soli prepoznatljiv okus bez gorčine.

Tisućljetna povijest bijelog zlata

Sol se na Pagu proizvodi još od antičkih vremena. Prvi pisani podatak o konkretnoj proizvodnji soli datira iz 999. godine, iz jedne oporuke, no kronike spominju solane već u 10. stoljeću. U to vrijeme sol je bila iznimno vrijedna, često uspoređivana sa zlatom.

Do dolaska Venecije 1409. godine na otoku Pagu postojalo je više solana – u Dinjiškoj, Povljani, Vlašićima i Staroj Novalji. Venecija ih je ukinula i ostavila samo pašku solanu kako bi lakše kontrolirala proizvodnju i promet soli. Republika je uzimala čak 70% proizvedene soli, dok su ostatak dijelili vlasnici i radnici.

jutra u poljima soli
Izvor fotografije: Solana Pag

Zanimljivo je da Venecija nikada nije bila vlasnik solane. Vlasništvo je pripadalo lokalnim plemićima, crkvi i benediktinskom samostanu. Kasnije su Austrijanci i Napoleonove vlasti pokušale uspostaviti državni monopol, što je obilježilo i prva radnička nezadovoljstva.

Moderna proizvodnja uz poštovanje tradicije

Danas se Solana Pag prostire na više od dva milijuna četvornih metara, što je čini najvećim proizvodnim pogonom u Hrvatskoj. Godišnje se proizvede oko 16 tisuća tona soli. Veći dio procesa je moderniziran, no dio proizvodnje i dalje se obavlja ručno, posebno kada je riječ o cvijetu soli.

Cvijet soli ili fleur de sel nastaje kao prva, tanka korica na površini bazena. Ručno se bere u najtoplijim ljetnim danima i smatra se najkvalitetnijom vrstom soli zbog većeg udjela minerala.

jutra u poljima soli, solana pag
Izvor fotografije: Solana Pag

Paška sol kao zaštićeni autohtoni proizvod

Kvaliteta i posebnost paške soli potvrđena je registracijom oznake izvornosti pri Ministarstvu poljoprivrede. Solana Pag nositelj je i oznake Hrvatski otočni proizvod, a proizvodi od soli koriste se i u gastronomiji i u tradicionalnoj medicini, poput salamure s ljekovitim biljem koje raste na slanom tlu.

Doživjeti sol: muzej, butiga i priča uživo

Posjet Solani Pag danas je i turističko iskustvo. U gradu Pagu nalazi se Muzej soli i stalna izložba solarstva smještena u povijesnom Magazinu soli. Posjetitelji kroz izložbu i kratki film mogu doživjeti kako je nekada izgledao život vezan uz sol.

jutra u poljima soli
Izvor fotografije: Solana Pag

U sklopu solane djeluje i Butiga soli, gdje se mogu kupiti svi proizvodi – od klasične morske soli do cvijeta soli i posebnih mješavina.

Zašto je Solana Pag više od industrije

Solana Pag nije samo proizvodni pogon. Ona je temelj identiteta otoka, svjedok povijesti i primjer kako se tradicija može očuvati u suvremenom kontekstu. Bez soli, Pag kakav danas poznajemo – jednostavno ne bi postojao.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.