Studenci i Međugorje – paradigma održivog turizma za duhovni i tjelesni odmor

Prijelazno razdoblje 22. i 23. godine trećeg tisućljeća po Kristu ostat će u sjećanju mnogih suvremenika, ponajprije po slavlju zbog “zlatne bronce vatrenih nogometaša”, drugima zbog obiteljskog okupljanja povodom Božićnih blagdana, trećima su i ukidanje granica uz uvođenje eura donijeli olakšanje a nekima i probleme? I odlazak pape emeritusa BENEDIKTA XVI s ovog u vječni život mnogima će ostati upamćen i zbog zalaganja oko rasvjetljavanja “nadnaravnih događanja” u Međugorju što značajno doprinosi i dolasku turista iz cijelog svijeta u ovo mjesto.

A mikrolokacija uz hladnu Neretvu, sedreni Trebižat i bistru Studenčicu ima razloga za pamćenje jer su započeti svrhoviti projekti kako prirodne tako i kulturne baštine, a mnogi će osjetiti i tjelesnu pa i duhovnu okrjepu kroz aktivnosti Eko kulturne turističke udruge VRILO.

U prvom redu to se odnosi na strateško povezivanje i umrežavanje aktivnosti koje doprinose održivom turizmu svjetski poznate hodočasničke destinacije Međugorja i Studenaca, prirodnog dragulja uz više izvorišta i vodotoka, a koje uz nadzemnu stoljetnu povezanost vežu i podzemni tokovi mnogih vodenih koridora.

Takva prirodna pozicija uvjetovala je i mnoge veze kako u sferi gospodarske povezanosti preko drevnih mlinica i živežnih namirnica s vodonatapnih područja koje su Studenčani razmjenjivali sa broćanskim vinom i rakijama, tako i rodbinskim vezama kroz ženidbe i udaje, a u novije vrijeme i kroz tržište radne snage i poduzetničke projekte.

Tako se gostima u Međugorju nude gastro delicije sa studenačkih polja, ali i rijeka, dok u ljetnim mjesecima ti isti gosti traže osvježenje na Slapovima Kravice ili u mnogim restoranima uz Studenčicu i Trebižat pa se paradigma održivog turizma nameće kao uvjet bez kojeg se ne može niti razmišljati pa i planirati strategija razvoja.

To što obje destinacije koje neprirodno pripadaju različitim općinama pa i županijama, pa su tim složenije aktivnosti oko implementacije različitih projekata, ne može niti smije biti razlog da se klasterski ne umreže turistički potencijali ovih susjednih i vrlo kompatibilnih destinacija. Također bi trebalo pogranična državna područja RH i BiH na adekvatan način umrežiti i osloboditi nepotrebnih birokratskih barijera pa se nadamo da će euforija povezanosti s pograničnih područja prema EU uskoro zahvatiti i našu regiju, a Međugorje i Studenci to mogu i bez nepotrebnih komplikacija a kandidatski status BiH za EU bi trebao doprinijeti bezgraničnom povezivanju.

Baš kao i u životu, kad se sve aktivnosti imanentne čovjeku, kao homo sapiensu koriste u bezgraničnoj sferi.

A i sam život za vjernički puk obilježen je bezgraničnim i vječnim…

Izvor fotografija: Marinko Brkić

Marinko Brkić
Marinko Brkić
Publicist i turizmolog, znanstvenik u tematskom području destinacijski menadžment i marketing, akademski poduzetnik s nizom realiziranih ali još više započetih idejnih projekata u turizmu i održivom razvoju... (koji čekaju bolje dane). Aktualni projekt AKADEMSKI TOURIST GASTRO CLUB (KLASTER) SV JURE te društveno poduzetništvo kroz aktivnosti Udruge Hr. branitelja D.R. DALMATINSKI KAMEN

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.