Kako je Lošinj otok satkan od kamena, u davna je vremena na njemu život bio vrlo težak. Ljudi nisu imali dovoljno prostora na kojem bi se mogli baviti poljoprivredom i stočarstvom te su se za egzistenciju morali okrenuti moru.
Prvotno su bili mornari i pomorci, no nakon nekog su vremena odlučili da više neće ploviti za druge pa su počeli sami graditi brodove. Nije im trebalo dugo da izgrade vlastitu flotu.
Zlatno razdoblje lošinjskog pomorstva bilo je u drugoj polovici 19. stoljeća kada je diljem svijeta plovilo oko 250 jedrenjaka, od kojih je većina izgrađena u lošinjskim škverovima.
Samo jedna lošinjska uvala – Augusta – imala je čak sedam škverova. Otok je u to doba bio treća luka na Jadranu, iza Trsta i Rijeke. Međutim, za razliku od velikih prekooceanskih brodova, loger je građen i u manjim dimenzijama. Ovim manjim težačkim jedrenjakom plovilo se sjevernim dijelom Lošinja i djelomično oko Cresa.
Loger je prevozio rasuti teret – drvo, pijesak, vapno, čak i stoku, a zbog plitkog gaza mogao je pristati u većem broju manjih uvala. Može se reći kako je ovaj tip broda othranio veliki dio otoka.
Nerezinac
Loger Nerezinac vrijedan je primjerak tradicijske brodogradnje koji je od 2010. godine upisan na listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Obnovljen je po uzoru na lošinjske logere s kraja 19. stoljeća suradnjom brojnih stručnjaka i lokalnih majstora.
O originalnom lošinjskom logeru ima vrlo malo podataka, o ovakvom tipu broda postoje tek opće informacije – o vremenu u kojem je nastao i bio korišten, te vrstama tereta koji je prevozio. Nepotpuna i fragmentarna povijest broda shvaćena je ipak kao prilika za propitivanje autentičnosti povijesti i tradicije.
Drveni motorni brod Dražica preimenovan je nakon obnove u Nerezinac. Riječ je o vrijednom primjerku tradicionalne brodogradnje na čijoj rekonstrukciji je – bez originalnog nacrta – radilo 200-tinjak ljudi. Kako više nema niti mnogo škverova koji rade drvene brodove pa se nije imalo koga pitati za savjet, mnogo stvari se nanovo učilo.
Drugačiji interpretacijski centar
Restauriranjem broda i njegovom preobrazbom u interpretacijski centar, ostvarena je jedinstvena turistička infrastruktura – muzej na otvorenom – koji pridonosi vizuri tipičnih pomorskih otočnih mjesta sjevernog hrvatskog Jadrana.
Ovaj, od većine drugačiji interpretacijski centar pomorske baštine, na brodu koji nije samo usidren ili privezan već i plovi, možete sresti na različitim mjestima – lučicama itinerara Mala barka ili negdje na moru dok plovite sjevernim Jadranom. Brod sudjeluje i na turističkim manifestacijama u sklopu kojih se održavaju regate tradicijskih plovila.
Neprocjenjivo znanje
Lošinjani danas kroz loger nastoje oživjeti dio svoje pomorske tradicije, ali šalju i snažnu poruku. Stvorili su know-how koji mogu dati i drugima na Jadranu sa sličnim projektima. Logeri su rađeni ručno, zato je rekonstrukcija i bila toliko izazovna.
Iako nije postajao nacrt, zahvaljujući struci, mnogobrojnim entuzijastima i ljudima koji su radili u škverovima, skupilo se i steklo neprocjenjivo znanje koje bi bilo korisno prenijeti na druga mjesta diljem Jadrana.
Pomorstvo i turizam
Kraj lošinjskog pomorstva počeo se nazirati u prvoj polovici 20. stoljeća kada se prešlo s jedrenjaka na parobrode. Lošinjani su vjerovali u snagu vjetra, i zbog činjenice da žive na otoku koji iziskuje dodatne troškove nabave materijala, nisu se na vrijeme prilagodili modernim tehnologijama.
Pomorstvo je zamiralo, ali se počeo razvijati turizam – no i opet na osnovama pomorstva, na onome što su pomorci i brodograditelji stekli i izgradili na otoku.
Postav
Muzeološki postav upućuje na značajke svakodnevnog života na brodu krajem 19. stoljeća. Međutim, pored općih informacija o takvom tipu brodova, vremenu u kojem su nastali i korišteni kao i o tipu tereta koji je prevožen, o ovom plovilu postoji vrlo malo izravnih podataka. Povijest Nerezinca je gotovo potpuna nepoznanica.
Postav se sastoji od dijela uređenog na rivi ispred broda, dijela na palubi i dijela postavljenog unutar broda u potpalublju (bivšem skladištu – štivi). Multimedijalni postav u potpalublju prikazuje život na brodu kroz pet karakterističnih tematskih cjelina: posada, hrana, tereti, pomorske rute te gradnja i održavanje broda.
‘Radionica’
Postav na obali (rivi) i palubi (koverti) sadrži informativnu ploču s osnovnim podacima o brodu te dio nazvan ‘radionica’ – konstrukcija slična stolarskom stolu na kojem posjetioci mogu isprobati neke od vještina tradicijske brodogradnje, održavanje broda, ili na palubi vezano uz mornarske vještine ili upravljanje brodom.
Tako se može isprobati: šuperenje (kalafatanje), krpanje jedara, blanjanje, brušenje, zabijanje čavli, krivljenje drva (naparu), vezanje mornarskih čvorova, ribanje palube (kuverte), puhanje u rog, podizanje posjetitelja preko koloturnika (paranki), podizanje jedra i ostalo.
Za kraj svakako vrijedi napomenuti kako je projekt lošinjski loger Nerezinac 2021. godine osvojio nagradu za najbolje europske destinacije održivog kulturnog turizma u kategoriji Archaeological Sites and Museums as Cultural Tourism Attractions.
