Proljeće u Splitu donosi posebnu energiju u ovaj stoljetni grad. Jedna od najpoznatijih manifestacija u svibnju je zasigurno proslava svetog Dujma (ili Duje), zaštitnika grada koja se tradicionalno slavi 7. svibnja. Taj dan u gradu vlada poseban šušur i veselje na ulicama, te se na svakom koraku isprepleću vjerski i svjetovni sadržaji. Nažalost ovu godinu je sveti Duje bio kišovit i prohladan dan sa ograničenim događanjima na otvorenom. Bez obzira na vremenske nepogode koje su neki protumačili kao nebeske suze, a neki kao nebeski blagoslov, želimo vas provesti jednom ulicom u samom srcu Dioklecijanove palače koja je sama po sebi dovoljna da u njoj provedete čitav dan kada se nađete u Splitu.
Dioklecijanova ulica – glavna žila antičkog grada
Idemo stoljetnim pločnikom Dioklecijanove ulice koja vodi od carskog Peristila do Zlatnih vrata, sjevernog ulaza u Dioklecijanovu palaču čija je gradnja započela krajem 3. stoljeća. Ova ulica je u Dioklecijanovo vrijeme bila cardo, glavna ulica koja je prolazila pravcem sjever – jug. Kako sama palača ima obilježja rimskog vojnog logora ili kastruma, dvije glavne ulice cardo i decumanus (koji se protezao pravcem istok-zapad) su predstavljale osnovu rimskog urbanog planiranja. Na njihovom sjecištu se obično nalazilo središte grada ili forum.
U Splitu je to carski trg Peristil gdje možete uživati u gradskoj katedrali sa impresivnim zvonikom s kojeg se pruža veličanstveni pogled na grad, možete se diviti egipatskoj sfingi staroj preko 3000 god koja zna sve vaše tajne, možete ispijati kavu na antičkim stepenicama ili uživati u predstavama Splitskog ljeta koje je uz dubrovačke “Ljetne igre” jedan od najstarijih kulturnih festivala na obali.
U ljetnim mjesecima se na Peristilu točno u podne uprizoruje izlazak Dioklecijana i carice Priske iz Vestibula u pratnji rimskih legionara. Car pozdravlja okupljenu publiku praćen zvukovima fanfara. Preporučujemo ovo gotovo pa filmsko iskustvo. Na Peristilu je vrijedno posjetiti i Riznicu katedrale koja čuva jednu od najvrjednijih crkvenih zbirki u Hrvatskoj sa rukopisima i evanđelistarima iz 8. stoljeća .
U prošlosti je procesija svetog Duje išla kroz Srebrena vrata (istočni ulaz u palaču) i vraćala bi se kroz Zlatna vrata, te bi se svečana misa služila u samoj katedrali svetog Duje. U današnje vrijeme procesija izlazi kroz Srebrena vrata i sveta misa se služi na Rivi (nakon procesije preko splitskog Pazara i duž čitave Rive ide se do svečanog oltara ispred crkve svetog Frane).
Sveti Duje i Dioklecijan: priča o progonitelju i svecu
Na primjeru svetog Duje i Dioklecijana vidimo kako je povijest prevrtljiva. Porijeklom iz ovih krajeva, Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan je bio prekaljeni vojnik i jedan od najdugovječnijih rimskih careva (284. – 305. god) koji je stabilizirao carstvo u kasnoj anitici. Sirijac Dujam je pogubljen kao mučenik u Dioklecijanovo vrijeme (4. stoljeće) i prvotno je bio pokopan u drevnoj Saloni.
Nakon pada Salone početkom 7. stoljeća moći svetog Dujma i ostalih salonitanskih mučenika koji su pogubljeni u areni bivaju prenesene u splitsku katedralu, te konačno počivalište nalaze u Dioklecijanovom mauzoleju koji postaje najstarija katedrala na svijetu. Iako u javnosti poznata kao katedrala svetog Dujma, splitska katedrala je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Stari oltar svetog Dujma je izgrađen unutar katedrale u 15. stoljeću, dok je u 18. stoljeću podignut novi oltar u koji su prenesene svečeve moći.
Oko svetog Duje su se isprelele mnoge legende, od toga da je bio učenik svetog Petra i poslan u Dalmaciju da širi Evanđelje, do toga da su postojala dva Dujma (prema Tomi Arhiđakonu iz 13. stoljeća). Točan vremenski okvir svečevog života je razriješio otac hrvatske arheologije don Frane Bulić smjestivši godinu pogubljenja salonitanskih svetaca u godinu izgradnje same palače (304. god). Interesantno je da se Dalmacija spominje u Bibliji (Novi zavjet). U Drugoj poslanici Timoteju gdje sveti Pavao spominje svoja misionarska putovanja i suradnike čitamo da je: “Tito otišao u Dalmaciju.”
Vestibul, klape i zvukovi starog Splita
Iako smo rekli da idemo Dioklecijanovom ulicom sjeverno od Peristila, prolaskom kroz carske odaje Vestibula sa južne strane katedrale dolazite do Etnografskog muzeja Split. Radi se o najstarijem muzeju takve vrste u Hrvatskoj (osnovan 1910. god) koji čuva vrijednu kuturnu baštinu Dalmacije (od tradicionalnih nošnji do nakita i oruđa). Muzej je sam po sebi dio žive splitske povijesti budući su u zgradu ukopljeni originalni djelovi palače iz 4. stoljeća, te jedna od najstarijih crkvica u gradu (sveti Andrija iz 7. stoljeća). Nekoliko koraka dalje od Etnografskog muzeja su carski prozori na južnom zidu Dioklecijanove palače koji gledaju na more.
Nemojte se iznenaditi ako u Vestibulu čujete a capella klapsku pjesmu. Obližnji grad Omiš je prijestolnica dalmatinskih klapa već 60 godina, no u Vestibulu svakodnevno pjevaju lokalne klape čija se izvedba pojačava zahvaljujući savršenoj akustici antičkog prostora.
Ipak se vraćamo na sjevernu stranu Peristila i polaganim korakom krećemo kroz usku Dioklecijanovu ulicu (nekadašnji cardo) kojim je prolazio sam car. On bi u kočiji prošao kroz najsvečaniji izlaz u palači (Zlatna vrata) i produžio bi dalje cestom koja je vodila prema Saloni, najvećem rimskom gradu na stočnoj obali Jadrana (oko 60.000 stanovnika). Dioklecijanova je smještena između renesansnih palača splitskih plemićkih obitelji i sazidana na bogatim slojevima antike.
Ova ulica je jedna od najposjećenijih u Splitu i obavezna je točka obilaska za brojne turističke grupe. Duga je tek 93 metra, no sa sporednim uličicama koje vode na nju krije brojne priče. Hodajući kroz Dioklecijanovu, redovito ćete naići na grupe zadivljenih turista koji sa zanimanjem slušaju priče licenciranih vodiča po palači. Mi je volimo zbog posebnog šarma i energije i što je živi primjer mediteranskog života na ulici u kojem se isprepliću ljudi i jezici sa svih strana svijeta.
Galerije, čokolade i male splitske butige
Dioklecijanova ulica je prepuna šarmantnih galerija i butiga u kojima možete pronaći interesantne suvenire koji će vas podsjećati na posjetu Splitu. Galerije prodaju djela lokalnih umjetnika snažnog dalmatinskog kolorita, dok su tradicionalni suveniri spužve, predmeti od lavande u svim oblicima, kao i dizajnerski komadi odjeće. Posebno su simpatična dva dućana. U jednome se prodaju žute patkice i ovaj dućan je raj za djecu dok je drugi “Nadalina”, raj za ljubitelje čokolade. Nadalina proizvodi i prodaje zadivljujuće čokolade i praline prepune neobičnih okusa i kombinacija.
Na početku ulice svakako zavirite kroz impresivni ulaz u palaču Augubio gdje je lijepo renesansno dvorište sa restoranom. U centru grada i dalje ima života, te ćete često vidjeti kako stanovnici unutar palače Augubio suše odjeću na tipičnim dalmatinskim tiramolima. Augubio je bio imućni trgovac iz 15. stoljeća koji je kasnije dobio plemićku titulu, dok je izvođenje radova na palači vodio neki od suradnika Jurja Dalmatinca.
Papalićeva palača i muzeji koji čuvaju povijest grada
U nastavku ulice dolazimo do križanja sa Papalićevom ulicom gdje je smješten Muzej grada Splita, koji je udaljen tek nekoliko koraka od Dioklecijanove. Muzej se nalazi u impresivnoj gotičko-renesansnoj palači Papalić (djelo samog Jurja Dalmatinca) koja je nedavno obnovljena pri čemu su otkriveni novi sadržaji u prizemlju zgrade. Ova palača je zasigurno najljepša od svih splitskih plemićkih palača, ima zaklonjeno unutrašnje dvorište sa kolekcijom isklesanih grbova, veilki bunar i karakteristične prozore koji se izdižu nad vanjskim stepeništem. Muzej grada Splita je smješten u ovim prostorima od sredine 20. stoljeća. Kroz interaktivne postave prezentirano je 1700 godina povijesti grada, u Muzeju se održavaju izložbe lokalnih umjetnika, a prekrasna Gotička soba je savršeno mjesto za kulturne događaje.
Projekt obnove Papalićeve palače je nominiran za nekoliko prestižnih arhitektonskih nagrada, no iskapanja i dalje traju kako bi se rekonstruirala povijest grada. Trenutačno se u Muzej ulazi sa sjeverne strane (sa obližnje Cararrine poljane) budući je Papalićeva ulica raskopana. Iskopi potvrđuju da se u ulici nalazio veliki gospodarski antički objekt (pretpostavka uljara ili tržnica). To je čar Dioklecijanove palače, svaki sloj vodi dalje u priču i ispod svake kamene ploče po kojoj hodamo kriju se tragovi antike. Zaista stoji tvrdnja da je palača izvor života, bez obzira na mijene kroz povijest.
Cararrina poljana i mediteranski ritam života
Već spomenuti Etnografski muzej, kao i Muzej grada Splita nude bogati program povodom Međunarodnog dana muzeja koji se održava u svibnju. Možete iskoristiti stručno vodstvo kustosa ili sudjelovati na nekoj od interesantnih radionica za djecu i odrasle. Muzej grada Splita također upravlja i sa podrumima Dioklecijanove palače, te sa obližnjom Galerijom Vidović koja je smještena tik uz Srebrna vrata.
Zanimljivo je spomenuti da je otac hrvatske književnosti Marko Marulić bio redoviti gost renesansnog salona u Papalićevoj palači (i sama palača Marulićevih je u blizini), te da su plemeniti Papalići prvi započeli sakupljati artefakte iz antičke Salone. Zadivljujuće je kako je srednjovjekovni gradić sa oko 5000 stanovnika i stiješnjen u palači bio poprište renesansnog buđenja, humanističkih ideja i stvaranja prvih stihova na hrvatskom jeziku.
Prolazeći kroz Dioklecijanovu i obližnje uličice neće samo ljubitelji književnosti i povijesti doći na svoje, nego i ljubitelji filma. Nekoliko koraka od Dioklecijanove ulice nalazi se splitska Kinoteka. Split ima bogatu filmsku prošlost kroz prve snimke Bepa Karamana koji je pratio događanja u gradu na početku 20. stoljeća (kao npr. procesiju svetog Duje). Split je središte poznatog Mediteran film festivala koji se održava svake godine u lipnju. Dnevne projekcije se održavaju u Kinoteci, a večernje pod zvjezdanim nebom ljetnog kina “Bačvice”.
Već spomenuta Cararrina poljana je također udaljena nekoliko koraka od Dioklecijanove ulice. Ona je primjer živahnog mediteranskog trga sa nekoliko odličnih restorana koji nude lokalnu kuhinju pod pergolama. Na kamenom trgu su se odigrale neke od kultnih predstava Splitskog ljeta budući je zadržao šarm i autentičnost prošlih vremena.
Zlatna vrata i tragovi Rimskog Carstva
Vraćamo se ponovo u Dioklecijanovu ulicu i stižemo do samog izlaza iz carske palače, do znamenitih Zlatnih vrata ili Porta Aurea u antici. U ljetnim mjesecima ispred vrata obično pozira nekoliko rimskih vojnika koji bude sjećanje na rimske legionare i spremni su za poziranje za znatiželjnim turistima.
Iznad samih Zlatnih vrata nalazi se jedna od najneobičnijih crkvica, crkva Svetog Martina koja je podignuta u prostoru nekadašnje carske ophodnje na zidovima palače. Smještena je na mjestu stražarnice, datira iz 5.-6. stoljeća i primjer je starokršćanske arhitekture. Nije neobično da je crkvica posvećena svetom Martinu koji je zaštitnik vojnika i suknara. Naime, smatra se da je u ovom dijelu Dioklecijanove palače u antici postojala carska radionica za izradu sukna i tkanina.
Trenutno se i oko Zlatnih vrata vrše arheološka istraživanja. Pretpostavlja se da su vrata bila na većoj dubini nego danas. Interesantna su i četiri udubljenja iznad samih vrata sa vanjske strane palače. U njima su bili smješteni kipovi Dioklecijana i još trojice (četiri tetrarha) koji su upravljali sa Rimskim carstvom.
Iako smo prolazeći kroz Dioklecijanovu ulicu prošli manje od sto metara, doživjeli smo antiku, srednji vijek, slavu Rima i ljepotu renesanse, susretali smo moderne nomade, umjetnike, galeriste, kustose i arheološke timove koji i dalje vrijedno otkrivaju bogatu prošlost palače. Možete se nagraditi premium čokoladama iz Nadaline, opušteno ručati na Cararrinoj poljani, uljepšati svoj dom nekom od unikatnih slika iz brojnih galerija ili istražiti filmski program u Kinoteci.
Od Zlatnih vrata prema Marjanu i splitskom svakodnevnom životu
Izašli smo iz iz same palače, no treba spomenuti još neke znamenitosti Splita koje su prirodni nastavak Dioklecijanove ulice. Stojeći na Zlatnim vratima gledamo u impresivni kip Grgura Ninskog koji je izradio znameniti Ivan Meštrović. Grgur je sudjelovao na crkvenim saborima u Splitu u 10. stoljeću i mitska je figura hrvatske povijesti.
Preko puta Grgura je jedan od najljepših gradskih parkova poznat kao Đardin ili Strossmayerov perivoj. Ugodan zeleni ambijent sa fontanom pruža osvježenje u vrućim ljetnim mjesecima. Od Đardina kreće Razgledni vlakić koji vozi sve do vrha Marjana.
Preko puta Đardina (1 minutu od Grgura Ninskog) je smješten Dioklecijanov san, fantastičan muzej virtualne realnosti. Ovdje možete doživjeti iskustvo palače u Dioklecijanovo doba i vratiti se u same početke grada kada je Dioklecijan upravljao moćnim carstvom.
Vaša avantura ovdje ne završava. Ako odete istočno, možete doći do splitskog Pazara koji je sastavni dio mediteranskog načina života, gdje se uz dovikivanje i nadmudrivanje nabavljaju lokalne namirnice. Na Pazar i dalje dolaze vrijedne žene iz okolice Splita koje nude svoje proizvode, sir, jaja i povrće. Ako odete zapadno od Đardina, ulica vas vodi do “Galerije umjetnina” sa lijepim atrijem i terasom, te samog centra grada u kojem se nalazi još trgova, crkava i kamenitih ulica koje pričaju svoje stoljetne priče.
Iako se kaže da samo “Hajduk živi vječno”, možemo reći da Split živi vječno! Njegov kamen nosi snažan pečat prošlih vremena uz ponekad bučne, ali istodobno i šarmantne mediteranske vibracije.
