Izlet korak od metropole: Zagrebački vinski prsten

Vinograda i vina u Zagrebačkoj županiji ne nedostaje još od davnina. Zagrebački zeleni prsten tako se danas može slobodno zvati i zagrebački vinski prsten. U blizini hrvatske metropole za samo nekoliko minuta možete se naći među trsjem ili u nekoj od brojnih kušaonica s čašom vrhunskog vina.

I upravo su listopad i studeni mjeseci koji su posebno pogodni za vinske avanture u zagrebačkom zelenom prstenu. Miris mošta još uvijek je u zraku, a vinima iz prethodnih berbi nazdravlja se mladom vinu koje tek kreće na svoj put.

A što se pije u Zagrebačkoj županiji, dijelu šire vinske regije zvane Bregovita Hrvatska?

Mnogo toga dobroga, većim dijelom bijeloga. Od mirnih vina različitih stilova preko vrhunskih pjenušaca, pa sve do narančastih vina i vina iz amfora – ovo ne tako veliko područje skriva veliku raznolikost, brojne posebnosti i poneku dragocjenu autohtonu sortu.

Razina kvalitete diže se iz godine u godinu, a čak ni velika svjetska priznanja ne zaobilaze skromne i radišne, većinom obiteljske vinarije ovoga kraja.

​Plešivica je perjanica zagrebačkog vinskog prstena, mikroregija puna vrhunskih položaja i vinara koji se ne boje slijediti svoju viziju. Najpoznatija je kao predvodnik u proizvodnji pjenušaca, bez kojih ne može ni jedna ozbiljna vinska lista u Hrvatskoj. No ovdje nastaju i ponajbolji hrvatski rizling te sivi i crni pinot. Eksperimenti s dugim maceracijama, odležavanje u amforama kako bi se dobila posebna vina puna karaktera i biodinamička načela također su dio plešivičke ponude.

Nadaleko su poznata imena vinarija Tomac, Šember i Korak, pionira vinskog preporoda Plešivice, a priključuju im se i vinarije Režek, Kolarić, Kurtalj, Jagunić, Ivančić, Braje, Velikanović, i druge. Osim toga, jaskanski kraj može se pohvaliti da ima još uvijek živ bačvarski obrt, čiju tradiciju možete upoznati posjetom Bačvarskoj zbirci obitelji Golub. Na Plešivicu se prirodno nadovezuju Krašićko vinogorje i Samoborsko vinogorje, s malim i sve ambicioznijim vinarijama koje vas mogu iznenaditi spojem tradicije i modernog pristupa.

​Vinari iz pitomog zelinskog kraja vratili su se svojoj izvornoj vinskoj sorti kraljevini i na njoj vrlo ozbiljno grade budućnost. Ovo lagano i svježe bijelo vino danas je robna marka Zagrebačke županije i udruga lokalnih vinara posvećuje joj najveću pažnju. A ovu autentičnu priču zaokružuje jedinstveni pjenušac od kraljevine. Uz nju, na Zelinskoj vinskoj cesti valja zastati radi odličnih chardonnaya, rizlinga, sauvignona, bijelog pinota, muškata, crnog pinota. Veće su i poznatije vinarije obitelji Kos, Puhelek-Purek, Jarec-Kure, Kos-Jurišić, Bedeković. Vinska cesta broji oko 14 vinarija, a Sveti Ivan Zelina dugu tradiciju dokazuje i podatkom da je grad u kojem je vinska izložba održana još 1860. godine, dok je današnja Izložba vina kontinentalne Hrvatske naša najstarija vinska smotra.

​Preostaje još pitanje – kada i kamo se uputiti?

Najveseliji dan u vinarskoj godini pada na Svetog Martina, 11. studenog, kad se svugdje gdje ima vina održava velika proslava. Martinje je službeni kraj jedne vinogradarske godine i dobrodošlica novoj, što je utjelovljeno u starom obredu krštenja mladog vina. Prava martinjska večera ne može proći bez tradicionalne gozbe, u čijem je središtu martinjska guska.

​Kako je na selu bio običaj sva važna događanja u prirodi povezivati s katoličkim kalendarom, tako je i sljedeći dan važan za vinare povezan s jednim svecem. Na Svetog Vinka, 22. siječnja, obilježava se Vincekovo, službeni početak nove godine u vinogradu. Vinar tad obilazi svoje trsje i simbolično reže nekoliko grančica. Orezani trs krsti se starim vinom i po njemu se izvjese kobasice, zazivajući dobar urod. Naravno, sve se to radi u dobrom društvu, popraćeno dobrom feštom. Vinograd tad polako kreće u novi vegetativni ciklus, a vinari su mirni do Jurjeva i proljetnih radova u polju. U tom naoko mirnom kasnojesenskom i zimskom periodu, treba im odati priznanje i pomoći u pražnjenju podruma kako bi se napravilo mjesta za nova vina.

Koje god vinogorje i vinariju da izaberete za posjet, ne možete pogriješiti – svugdje ćete biti srdačno ugošćeni, steći nove prijatelje, nova znanja, i shvatiti da za ponajbolja iskustva ponekad ne treba putovati daleko.