Od pamtivijeka omražene, osuđivane i zbog toga ubijane, zmije i danas nerijetko povezuju sa zlom i zbog toga uništavaju. Da bi dobili pravu sliku o njima potrebno je razbiti strah, prevladati predrasude i nadići neznanje. Priča o zmijama u našem Nacionalnom parku priča je koja vas ne treba uplašiti, nego osvijestiti o ugrožavanju jedne važne životinjske vrste. Na Plitvicama od 15 vrsta zmija koje nalazimo u Hrvatskoj, bilježimo čak šest i rijetko ćete ih vidjeti i susresti jer zmije na Plitvicama, kao i svugdje bježe od ljudi – njihovog najvećeg neprijatelja.
Zmije su gmazovi, hladnokrvna skupina kralježnjaka, što znači da temperaturu svoga tijela reguliraju pomoću vanjske temperature. Hladnokrvnost je karakteristika koja podržava njihovo življenje u toplim područjima, ali ima ih i na snijegom prekrivenim staništima pa i u moru.
Nepovoljne uvijete, hladnoću ili previsoku temperaturu preživljavaju u hibernaciji odnosno zimskom snu ili estivaciji kako se naziva ljetno mirovanje zmija. Pri visokim danjim temperaturama neke naše zmije, npr. poskok, aktivne su u sumrak ili navečer.
Zmije su predatori no pri susretu s ljudima najčešće strada upravo zmija
Koža im je prekrivena ljuskama i suha. Sve su zmije predatori, a svoj plijen love otrovom ili ga guše te ga cijelog gutaju. Gutanje plijena bez žvakanja omogućavaju im čeljusti koje su povezane samo ligamentima te se stoga mogu jako otvoriti doslovce razjapiti. Hrane se malim pticama, sisavcima, jajima, gušterima, vodozemci, ribe i kukcima.
Zmije nemaju vanjsko uho. Vibracije osjećaju preko donje čeljusti. Kako bi izbjegli susret s njima potrebno je pri hodu jače lupati o tlo kako bi proizveli vibracije ili pri hodu lupati štapom o pod. Na taj način zmija će nas osjetiti i skloniti se, te neće doći do neugodnih susreta, koji nerijetko završavaju smrću zmije. Iako su predatori, svjesne su da smo mi ljudi, ipak veća prijetnja njima nego one nama te se sklanjaju. Zmije na Plitvicama stoga vas ne trebaju plašiti, jer rijetko ćete ih susresti.
///Plitvička jezera su najtraženiji nacionalni park na svijetu
Šest vrsta na Plitvicama, samo dvije otrovnice
U Hrvatskoj je poznato 15 vrsta zmija, u Nacionalnom Plitvička jezera čak šest, što je dosta veliki broj obzirom na nepovoljne temperaturne uvijete koji ovdje vladaju. Od otrovnica na Plitvicama su prisutne riđovka Vipera berus i poskok Vipera ammodytes.
Neotrovnice koje su zabilježene u Nacionalnom parku su bjelica Zamenis longissimus, smukulja Coronella austriaca, bjelouška Natrix natrix, ribarica Natrix tessellata koju često nalazimo u i oko voda Plitvica gdje vreba i lovi plijen, najčešće ribu.
Zmije su ugrožene, nepotrebno ih se ubija iz straha i neznanja
Danas su mnoge životinjske vrste, pa tako i zmije ugrožene, a ugrožavaju ih naše prometnice, cijepanje njihovog staništa, ubijanje, sakupljanje i naravno onečišćenje. U gotovo svim kulturama zmije se smatraju simbolom zla i podlosti i zbog toga nepotrebno ubijaju diljem svijeta.
No ako upoznamo njihov način života shvatimo kako su ove životinje zapravo korisne. Hrane se sitnim sisavcima te su vrlo učinkoviti prirodni deratizatori. Osim toga, kao i sve ostale vrste imaju svoju nezamjenjivu ulogu u prirodi koju čovjek mora razumjeti.
Poskok NE skače
Zmije nemaju udove koji bi im omogućili skakanje. U jesen se penju na granje stabala gdje se sunčaju. Ljudskom nepažnjom može se dogoditi da zmija padne s grane i u strahu ugrize čovjeka. Vjerojatno od tuda mišljenje da poskok skače pa je po tome dobio čak i ime.
Izvor i foto: “70 priča za 70 godina NP Plitvička jezera”/ Arhiva NP Plitvička jezera
