Znate li što su Petaračke buše?

Nađete li se u Baranji u pokladne dane, ne propustite doživjeti Petaračke buše. Buše su tradicionalne “strašne” maske slične zvončarima u Primorju, baukačima u selu Turčišću u Međimurju i Krampusima u Alpama. Buše – ponegdje ih zovu i bušari – maskirani su ophodnici koji u vrijeme poklada obilaze sela istočne Slavonije i Baranje, ali i hrvatska sela u Mađarskoj. Riječ buša i dolazi iz mađarskog jezika, od imenice busa, što znači debela glava.

Oprava im je različita – izvorna narodna nošnja obogaćena zimskim kožuvima, kožušcima, sardomama i ćurdijama. Odjevni predmeti okrenuti su naopako, glave pokrivaju ružnim maskama koje predstavljaju životinje i druga strašila, a proizvode poprilično buke svojim klepkama, trubama i klepetaljkama. U istočnoj Slavoniji i Baranji buše se pojavljuju i u drugim, ne-pokladnim prigodama – primjerice kao nepozvani posjetitelji na svadbama i na svinjokoljama.

U Baranji običaji razlikuju dvije vrste buša – lipe buše i strašne buše. U lipe su se buše spremale djevojke, momci, mlade žene i muškarci, u najsvečanije ruho – svoje ili ruho suprotnog spola. Odijevale bi se svilene ili baršunske suknje, odnosno lače, a umjesto papuča nose cipele ili čizme. U lipe buše spadaju i konjanici, mahom muškarci koji u skupinama jašu selom. U rukama nose sablje, a i oni su odjeveni svečano – u svilene košulje, lače šikovima i čizme.

U strašne se buše spremaju samo muškarci, najčešće stariji momci i veseljaci. Odjenu bijele gaće oplatnjare od grubog domaćeg tkanja, pa ih napune slamom i stegnu obojcima i opancima. Velike kožuve koje nose izvrnu runom prema van, a glavu pokriju velikim šubarama. Opasani su remenjem, lancima ili užima od rogoza na koje se povješaju zvonca klepke, u rukama nose drvene sablje, štapove ćule, vile, kastrole, škrebetala ili kravlje rogove, a oko vrata ovjese vijence crvene paprike ili bijelog luka.

Postoji nekoliko legendi o bušama. Jedna legenda kaže da su buše svojom bukom i galamom tjerale Turke s ovih prostora. Prema drugoj legendi strašne buše tjeraju zimu i prizivaju proljeće, a sve u duhu šale i zabave koja je karakteristična za vrijeme poklada.

Petaračke buše dio su autentične baranjske turističke ponude, a u Mađarskoj su Baranji kao nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a.

Baranjski pokladni običaji sačuvali su mnoge arhaične tradicijske elemente, a tradicija buša koja je stara više stoljeća njeguje se i danas. Petaračke buše održavaju se u Baranjskom Petrovom Selu, u narodu zvanom i Petarda, pa otuda i naziv manifestacije. Za vrijeme trajanja Petaračkih buša selom hodaju velike povorke, pali se fašnik, a bude tu koješta i za pojesti i za popiti. Uz neizostavne pokladne krafne, peče se i vol na ražnju, a večeri završavaju zabavama uz tamburaše.

Foto: TZ Baranje