Vrhunac pokladnih dana u Baranji: Znate li što su Petaračke buše?

Nađete li se u Baranji u pokladne dane, ne propustite doživjeti Petaračke buše. Buše su tradicionalne “strašne” maske slične zvončarima u Primorju, baukačima u selu Turčišću u Međimurju i Krampusima u Alpama. Buše – ponegdje ih zovu i bušari – maskirani su ophodnici koji u vrijeme poklada obilaze sela istočne Slavonije i Baranje, ali i hrvatska sela u Mađarskoj. Riječ buša i dolazi iz mađarskog jezika, od imenice busa, što znači debela glava.

petaračke buše
Petaračke buše, autor: Dubravko Franjin

Oprava im je različita – izvorna narodna nošnja obogaćena zimskim kožuvima, kožušcima, sardomama i ćurdijama. Odjevni predmeti okrenuti su naopako, glave pokrivaju ružnim maskama koje predstavljaju životinje i druga strašila, a proizvode poprilično buke svojim klepkama, trubama i klepetaljkama. U istočnoj Slavoniji i Baranji buše se pojavljuju i u drugim, ne-pokladnim prigodama – primjerice kao nepozvani posjetitelji na svadbama i na svinjokoljama.

Lipe i strašne buše

U Baranji običaji razlikuju dvije vrste buša – lipe buše i strašne buše. U lipe su se buše spremale djevojke, momci, mlade žene i muškarci, u najsvečanije ruho – svoje ili ruho suprotnog spola. Odijevale bi se svilene ili baršunske suknje, odnosno lače, a umjesto papuča nose cipele ili čizme. U lipe buše spadaju i konjanici, mahom muškarci koji u skupinama jašu selom. U rukama nose sablje, a i oni su odjeveni svečano – u svilene košulje, lače šikovima i čizme.

poklade baranja
Petaračke buše, autor: Dubravko Franjin

U strašne se buše spremaju samo muškarci, najčešće stariji momci i veseljaci. Odjenu bijele gaće oplatnjare od grubog domaćeg tkanja, pa ih napune slamom i stegnu obojcima i opancima. Velike kožuve koje nose izvrnu runom prema van, a glavu pokriju velikim šubarama. Opasani su remenjem, lancima ili užima od rogoza na koje se povješaju zvonca klepke, u rukama nose drvene sablje, štapove ćule, vile, kastrole, škrebetala ili kravlje rogove, a oko vrata ovjese vijence crvene paprike ili bijelog luka.

Postoji nekoliko legendi o bušama. Jedna legenda kaže da su buše svojom bukom i galamom tjerale Turke s ovih prostora. Prema drugoj legendi strašne buše tjeraju zimu i prizivaju proljeće, a sve u duhu šale i zabave koja je karakteristična za vrijeme poklada.

Petaračke buše dio su autentične baranjske turističke ponude, a u Mađarskoj su Baranji kao nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a.

petaračke buše
Petaračke buše, autor: Dubravko Franjin

Baranjski pokladni običaji sačuvali su mnoge arhaične tradicijske elemente, a tradicija buša koja je stara više stoljeća njeguje se i danas. Petaračke buše održavaju se u Baranjskom Petrovom Selu, u narodu zvanom i Petarda, pa otuda i naziv manifestacije.

Četiri dana zabave i slavlja

Za vrijeme trajanja Petaračkih buša selom hodaju velike povorke, pali se fašnik, a bude tu koješta i za pojesti i za popiti. Uz neizostavne pokladne krafne, peče se i vol na ražnju, a večeri završavaju zabavama uz tamburaše.

Manifestacija se održava kroz četiri dana – male buše, lipe buše, strašne buše i zadnjeg dana lipe i strašne buše. Povorke svakoga dana prolaze kroz naselje, a posljednjeg dana pali se fašnik, peče vol te tjera zlo i zima. Također, neizostavne su i krafne, rakija, vino te zabava uz tamburaše.

petaračke buše
Petaračke buše 2025.

Lipe buše ove godine su se održale 2. ožujka, i lipe i strašne su u glavnoj ulozi danas, 3. ožujka, a posljednji, glavni dan kada će se svima predstaviti samo strašne buše, bit će 4. ožujka 2025.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.