Prema znanstvenom istraživanju objavljenom u časopisu Biology, područje Dalmacije i Dinarida ubraja se među regije s najvišim stanovništvom na svijetu.
Ako ste ikada šetali rivom u Split ili sjeli na kavu u Zadar, velika je šansa da ste primijetili nešto zanimljivo – ljudi su ovdje jednostavno visoki. Ne malo viši, nego često osjetno viši od prosjeka koji viđamo u ostatku Europe.
I nije to samo subjektivan dojam.
Prema opsežnoj analizi objavljenoj u znanstvenom časopisu Biology (MDPI), područje Dalmacije i šireg dinarskog prostora ubraja se među regije s najvišim stanovništvom na svijetu. Mladići iz Dalmacije dosežu prosjek i iznad 183 centimetra, čime se svrstavaju u sam svjetski vrh.
Dinarski fenomen: gdje visina postaje pravilo
Ono što ovu priču čini još zanimljivijom jest činjenica da se ne radi samo o jednoj lokaciji, nego o cijelom pojasu. Taj pojas proteže se od dalmatinske obale, preko Hercegovine pa sve do Crne Gore.
U tom prostoru visina nije iznimka, ona postaje standard.
Istraživanje dodatno ističe kako pojedine mikroregije, posebno dijelovi Dalmacije i Hercegovine, prelaze prosjek od 184 centimetra kod mlađe muške populacije, što ih svrstava među najviše na svijetu.
Za razliku od stereotipa o visokim Nizozemcima, koji su godinama držali titulu najviših u Europi, Dinaridi danas sve češće preuzimaju tu poziciju. I to ne zbog boljeg standarda života, nego unatoč njemu.
Genetika igra glavnu ulogu
Iako bismo mogli pomisliti da su za visinu zaslužni mediteranska prehrana, riba, maslinovo ulje i boravak na suncu, znanstvenici ističu kako to nije glavni razlog.
Ključ leži u genetici.
Prema istom istraživanju, na ovom području izrazito je zastupljena Y-haplogrupa I-M170, koja se povezuje s većom tjelesnom visinom. Drugim riječima, visina Dalmatinaca dobrim dijelom je “upisana u gene”, dok okolišni faktori poput prehrane i načina života dodatno pomažu da se taj potencijal razvije.
Još uvijek rastu i to doslovno
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako ovaj trend još nije dosegnuo svoj vrhunac. Prema autorima, stanovništvo ovog područja još uvijek ne ostvaruje svoj puni genetski potencijal, što znači da bi buduće generacije mogle biti još više.
Drugim riječima – Dalmatinci bi mogli postati još viši.
Šibenik i “mali divovi”: gdje priča o visini počinje od rođenja
Ako priču o visini Dalmatinaca želimo dodatno približiti svakodnevici, jedan zanimljiv detalj dolazi iz Šibenika i njegove okolice. Upravo ovdje već desetljećima postoji fenomen koji je dugo bio poznat samo stručnoj javnosti – u Šibensko-kninskoj županiji rađaju se jedne od najvećih beba u Europi, a prema nekim istraživanjima čak i druge najveće na svijetu.
Riječ je o takozvanoj makrosomnoj djeci, odnosno novorođenčadi težoj od četiri kilograma. Dok je njihov udio u svijetu relativno nizak, u ovom dijelu Dalmacije dosezao je gotovo svako peto dijete u pojedinim razdobljima.
Ova pojava potaknula je brojna istraživanja, a među mogućim razlozima ističu se upravo ono što i danas povezujemo s dalmatinskim načinom života – kvaliteta okoliša, prehrana, broj sunčanih sati, ali i posebnost lokalne vode.
Na toj ideji danas se gradi i zanimljiva turistička priča pod nazivom “Voda malih divova”. U šibenskim kafićima, restoranima i hotelima posjetitelje sve češće dočekuje bokal besplatne pitke vode kao simbol gostoljubivosti, ali i podsjetnik na ovu jedinstvenu lokalnu priču.
Tako se znanstveni fenomen pretvara u autentičan doživljaj destinacije – onu vrstu detalja koja daje dodatnu dimenziju razumijevanju Dalmacije i njezinih ljudi.
U kontekstu visokih Dalmatinaca, Šibenik tako donosi zanimljivu perspektivu: priča o visini ovdje ne počinje tek u adolescenciji, nego već – od samog rođenja.
Više od brojki, to je dio identiteta
Zašto su Dalmatinci među najvišim ljudima Europe? Odgovor nije samo u prehrani, već prvenstveno u genetici, što potvrđuju i znanstvena istraživanja.
Naravno, visina je samo jedan dio priče. No ona se zanimljivo uklapa u širi identitet Dalmacije – opušten način života, boravak na otvorenom, more, sport i specifičan mentalitet koji oblikuje ljude ovog kraja.
Možda upravo zato visina ovdje ne djeluje kao statistika, nego kao prirodan dio svakodnevice. Dalmacija nije samo more i sunce, već i regija koja svojim načinom života, prirodom i ljudima iznova iznenađuje.
Dalmatinci su među najvišim ljudima Europe prvenstveno zbog genetike, posebno učestalosti Y-haplogrupe I-M170, uz dodatni utjecaj prehrane i načina života. Znanstvena istraživanja pokazuju da mladići u Dalmaciji u prosjeku prelaze 183 cm visine.
U pojedinim regijama Dalmacije i Dinarida mladi muškarci dosežu ili premašuju prosječnu visinu Nizozemaca, koji su tradicionalno smatrani najvišim narodom u Europi.
Najviši ljudi u Europi žive u području Dinarida, koje obuhvaća Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru, gdje prosječna visina mladih muškaraca često prelazi 183-184 cm.
Prehrana ima određeni utjecaj, ali znanstvenici ističu da genetika igra ključnu ulogu u visini Dalmatinaca, dok prehrana i životni uvjeti dodatno pomažu razvoju tog potencijala.
