Godinama je ljetni odmor značio gotovo isto – more, plaža i visoke temperature. No posljednjih sezona turističke navike mijenjaju se brže nego ikada.
Posljednjih godina ljeto u Europi sve češće obilježavaju dugotrajni toplinski valovi i temperature iznad 35 stupnjeva. To mijenja i način na koji putujemo. Umjesto cjelodnevnog boravka na suncu, sve više turista traži hlad šuma, planinske staze, jezera i destinacije na većim nadmorskim visinama. U turističkoj industriji ovaj se trend naziva “coolcation”, a Hrvatska zahvaljujući svojim planinama i gorju ima odlične preduvjete da od njega profitira.
Trend koji mijenja europski turizam
Turistički analitičari ističu kako je “coolcation” jedan od najvećih putničkih trendova ove godine. Naziv “coolcation” je nastao spajanjem engleskih riječi cool i vacation, a opisuje putnike koji tijekom ljeta svjesno biraju planine, šume, jezera i druge destinacije s ugodnijim temperaturama umjesto područja pogođenih ekstremnim vrućinama.
Sve veći broj turista svjesno bira destinacije na višim nadmorskim visinama jer ondje pronalazi ugodnije temperature, manje gužve i mogućnost aktivnog boravka u prirodi. U europskim planinskim regijama već se bilježi povećan interes za ljetni boravak, a planinarske i biciklističke staze postaju jednako tražene kao i najpoznatije plaže.
Hrvatska ima odličan odgovor na novi trend
Iako se Hrvatska u svijetu prvenstveno povezuje s Jadranom, njezina kontinentalna i planinska područja posljednjih godina sve više privlače goste upravo tijekom ljeta.
Jedna od prvih asocijacija svakako je Gorski kotar. Šume, jezera, planinske livade i ugodnije temperature čine ga idealnim izborom za one koji žele pobjeći od ljetnih vrućina, ali ne i od prirode. Zahvaljujući nadmorskoj visini i gustim šumama, ljetne temperature ovdje su osjetno ugodnije nego na obali. Nerijetko je dovoljno prijeći svega pedesetak kilometara od Kvarnera kako bi razlika u temperaturi iznosila pet do deset stupnjeva, zbog čega je Gorski kotar sve češći izbor onih koji žele predah od ljetnih vrućina.
Ništa manje atraktivan nije ni Velebit. Zbog velike nadmorske visine, na višim dijelovima planine temperature su tijekom ljeta u pravilu nekoliko stupnjeva niže nego uz obalu, a svježiji zrak i planinski povjetarac čine boravak znatno ugodnijim čak i tijekom toplinskih valova.
Za ljubitelje aktivnog odmora zanimljiv izbor je i Biokovo. Dok se na Makarskoj rivijeri traži mjesto više na plaži, samo nekoliko kilometara dalje moguće je uživati u svježijem zraku, panoramskim vidikovcima i brojnim planinarskim rutama. Na vrhu Skywalk Biokovo i drugim višim dijelovima Parka prirode temperatura može biti 8 do 12 °C niža nego u Makarskoj tijekom ljetnih dana.
Papuk, Medvednica i Učka sve su zanimljiviji ljetni izbor
Kontinentalna Hrvatska također prati europske trendove.
Park prirode Papuk posljednjih godina sve više privlači planinare, bicikliste i obitelji koje žele provesti vikend u prirodi, istražujući šumske staze, slapove i geološke posebnosti. Guste bukove šume, brojni izvori i viša nadmorska visina stvaraju ugodniju mikroklimu pa su temperature tijekom ljeta u pravilu niže nego u nizinskim dijelovima Slavonije.
Nadomak Zagreba nalazi se Medvednica, omiljena gradska planina koja tijekom ljetnih mjeseci postaje prirodna klimatizirana oaza za stanovnike glavnog grada i njihove goste. Na vrhu Sljeme ljeti je u prosjeku 5 do 8 °C hladnije nego u središtu Zagreba, zbog čega je desetljećima omiljeno izletište Zagrepčana tijekom toplinskih valova.
Na Kvarneru posebnu pozornost privlači Učka. Pogled na more, miris šume i osjetno niže temperature čine ovu planinu idealnim izborom za jednodnevni ili vikend bijeg od ljetnih vrućina.
Više nije važno samo gdje putujete nego kako se osjećate
Stručnjaci ističu kako današnji putnici sve češće biraju iskustva umjesto klasičnog odmora. Planinarenje, biciklizam, promatranje prirode, lokalna gastronomija i boravak na otvorenom postaju važniji od cjelodnevnog ležanja na plaži.
Zbog toga planinski odmor više nije rezerviran samo za proljeće ili jesen. Upravo su srpanj i kolovoz razdoblja kada mnogi otkrivaju prednosti viših nadmorskih visina, svježijih noći i aktivnog odmora bez iscrpljujućih vrućina. Očekuje se da će upravo ovaj trend nastaviti rasti i tijekom sljedećih godina jer klimatske promjene sve snažnije utječu na način na koji planiramo putovanja.
Hrvatska može postati jedna od najvećih dobitnica novog trenda
Hrvatska možda neće konkurirati alpskim destinacijama po nadmorskoj visini, ali malo koja europska zemlja nudi mogućnost da se u manje od dva sata vožnje s morske obale nađete u šumi, na planinskoj stazi ili vidikovcu gdje je temperatura osjetno niža. Upravo ta kombinacija Jadrana i planina mogla bi postati jedna od najvećih prednosti hrvatskog turizma u razdoblju sve češćih toplinskih valova.
