Amazonski lopoč, papratarij i vrtić za mahovine – koja čuda krije Botanički vrt u Zagrebu?

Na rubu užurbanog gradskoga središta, gotovo u samome srcu Zagreba, pronaći ćete komadić ljepote koja će vas očarati – Botanički vrt.

Ovu oazu bilja osnovao je 1889. godine profesor Antun Heinz, provevši u djelo raniju ideju o potrebi osnivanja botaničkoga vrta pri Botaničko-fiziološkome zavodu Mudroslovnoga fakulteta prof. dr. Bohuslava Jiruša, prvog profesor botanike na zagrebačkome sveučilištu.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Grad Zagreb sveučilištu je poklonio zemljište na kojem je Botanički vrt za potrebe istraživanja, a namjera je bila da vrt bude dostupan javnosti.

Prvi radovi u vrtu započeli su 1890. godine, a prva je sadnja obavljena 1892. Biljke su sađene po srodnosti, no istodobno se vodilo računa i o estetskoj vrijednosti nasada. Najveći je dio vrta izgrađen je u pejsažnom – engleskom – stilu, sa skupinama drveća i grmlja sađenim na nepravilnim poljima arboretuma, te krivudavim stazama. Samo je cvjetni parter s južne strane staklenika izgrađen u formalnom francuskom stilu, strogo pravilnog i simetričnog tlocrta.

Vrt je veličinom relativno malen. Iako je izvorna namjera bila da se vremenom širi, grad koji je rastao oko njega zaokružio ga je i ograničio užurbanim prometnicama i prugom. No, bogatstvo vrsta koje krije ova oaza neupitno je – od 4,7 hektara ukupne površine najveći dio zauzima arboretum u kojem rastu drveće i grmlje iz različitih dijelova svijeta.

Zbirke trajnica i jednoljetnica uzgajaju se u ukrasnoj kamenjari kod glavnog ulaza, uz jezerca, te u cvjetnom spektru u istočnom dijelu Vrta, uz kojega je i mali vrt božura (peoniarij).I u jugoistočnom dijelu Vrta, ispred izložbenog paviljona, zasađena je zbirka trajnica, među kojima i ljekovite i aromatične biljke, te močvarne biljke naše flore.
Papratnjače se uzgajaju u papratariju, a tamo ljeto provode i tropske vrste paprati koje zimuju u staklenicima.
Samonikle biljke – predstavnici hrvatske flore – uzgajaju se na krškoj, eumediteranskoj, mediteranskoj i submediteranskoj biljno-geografskoj kamenjari, biljke nižih alpskih područja na alpskoj kamenjari, a nekoliko zanimljivih predstavnika s atlantske obale Španjolske i Francuske na zapadno-europskoj kamenjari.

Stakleničke zbirke sadrže različite tropske i suptropske biljke, kukcojedne biljke, drvenaste biljke područja sa sredozemnom klimom, biljke mesnatice (sukulente) i palme. Jedini staklenik koji je trenutno otvoren javnosti je mala kupola – Viktorijina kuća, na zapadnom dijelu partera kod fontane s bazenima, u kojemu je ljeti glavna atrakcija divovski amazonski lopoč – viktorija.

Iako je danas zbog nedostatka mjesta sadnja ograničena, uprava vrta još uvijek entuzijastično nalazi načina za vrijedne nove akvizicije i male nove zbirke – poput zbirke tropskih paprati i kukcojednih biljaka, te zbirku mahovina koju planiraju uzgojiti u ‘brijariju’, vrtiću za mahovine.

Moderni botanički vrtovi su mjesta posvećena uzgoju, proučavanju i izlaganju dokumentiranih zbirki živih biljaka. Oni nisu samo turistička atrakcija, već i centri istraživanja i zaštite prirode, posebice rijetkih i ugroženih biljaka. Ponekad su posljednja utočišta za spas izumirućih vrsta. Poželite li pomoći Botaničkom vrtu u toj misiji spašavanja i očuvanja, novčanom donacijom možete posvojiti klupu ili biljku iz njihove zbirke i biti dio nečeg doista prekrasnog.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Foto: Botanički vrt Biološkog odsjeka PMF-a

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.