Želiš češće vidjeti naše priče?
Odaberite Turističke priče kao svoj izvor naVeliki hrvatski umjetnik Oton Iveković je još prije jednog stoljeća kistom zabilježio DOLAZAK HRVATA NA JADRAN, kao za sad jedini artefakt tog legendarnog događaja. Jesu li sestrice Tuga i Buga sa sedmero braće doista i došla ovim putem, možda bi onomastičari mogli tumačiti preko Buškog jezera i Tugara, susjednih mjesta u današnje dvije države.

Razna turistička događanja i manifestacije, kojih smo ovih dana svjedoci diljem “Lijepe naše” su uvijek dobra inspiracija i za turistički blogeraj. A popodnevna kavica uz Cetinu na Triljskom mostu to i potvrđuje.
Naime oko mi je zaparala jedna “peglica”, popularni FIAT iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, s brojem kao za reli vožnju.

Brzo sam se pribrao i napravio fotku s mobitela, a onda… “najezda peglica”. Nisam brojao, ali ih je bilo i s trocifrenim brojem, pa kad su prošli… razmišljam i o legendi i dolasku Hrvata na Jadran?
Dobra turistička priča koja se može povezati i s Krunidbom kralja Tomislava ali i s lokalnim toponimima poput mjesta Hrvace, danas općina u gornjem toku Cetine. I naravno uvijek neizbježni cetinski zet Hrvoje Hrvatinić, koji je u 14. stoljeću vladao ovim krajevima. Od Save do Jadrana, dolinom Vrbasa i Cetine… koje izviru iz dinarskih planina.

A kakve ove peglice s početka priče imaju veze s turizmom, najbolje svjedoče fotke s kraja prošlog stoljeća kada su upravo Poljaci, Česi i Slovaci punili prve “zimer frei” sobe na Jadranu. To je bila i potreba “socijalističkih predatora i radničke klase” koji su za nagradu svojih radnih kolektiva dobivali nagradni izlet na toplo more. Možda baš i iz tvornice koju je talijanski Fiat otvorio u Poljskoj.
Danas se u turizmu traže nove inspiracije pa i storytelling o dolasku Hrvata ima svoju turističku funkciju.
U legendi o kretanju Hrvata koji su se najprije miješali sa Slavenima u srednjoj Europi, činjenica je da im je pradomovina bila Bijela Hrvatska – Chorvatia. To je i podrijetlo slavnog pape Ivana Pavla II, ali i mjesto gdje je stolovala kraljica Jadwiga, kasnije svetica također podrijetlom iz naših Dinarida.

Kako život piše romane, tako i naš interes za životom naših predaka valja pretvarati u turističke priče. Legendarnom peglicom Hrvati drugi puta dolaze na Jadran, a riječni tokovi su logičan izbor. Zato makovskim rječnikom valja nama preko rijeke, a Cetina i Vrbas su dovoljno i divlje i pitome pa ih možemo lako pretvorit u atraktivan turistički proizvod. A i utoci su im zabilježeni u himni Lijepe naše… i Sava i Dunav i Jadran, pa zaplovimo našim rijekama uz održivi turizam kao imperativ.





