Na prvi pogled mogao bi biti kadar iz neke daleke zemlje. Kameni zid presijeca poluotok od jedne do druge obale, more ga okružuje s obje strane, a iza njega ostaje gotovo netaknuti mediteranski krajolik.
No, prizor ipak nije s drugog kraja svijeta nego s naše hrvatske obale. Nalazi se kod Grebaštice, nedaleko od Šibenika, na poluotoku Oštrica. Srednjovjekovni obrambeni bedem, među lokalnim stanovništvom poznat i kao “Kineski zid“, jedna je od onih hrvatskih znamenitosti koje još uvijek uspijevaju iznenaditi čak i ljude koji dobro poznaju našu obalu.
Iza impresivnog kamenog zida krije se priča stara više od pet stoljeća.
Zid koji je čuvao stanovnike od osmanskih napada
Grebaštica, odnosno tadašnji Grebac, u kasnom srednjem vijeku pripadala je području pod upravom Šibenika. Druga polovica 15. stoljeća donijela je sve veću opasnost od osmanskih prodora, zbog čega je zaštita stanovništva postala presudna.
Dugo se navodilo kako je obrambeni zid na Oštrici sagrađen 1497. godine uz financijsku pomoć mletačkog dužda Agostina Barbariga. Taj podatak i danas se može pronaći u turističkim izvorima, ali novija arheološka i povijesna istraživanja donose nešto složeniju i zanimljiviju priču.
Prema istraživanju objavljenom u Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, čini se da je poluotok već prije toga presijecao zid dug oko 300 metara, u kartografskim i pisanim izvorima zabilježen kao Murata ili Muraje. Mlečani su ga 1497. godine proširili kako bi dodatno zaštitili lokalno stanovništvo.
Bedem je imao dvije obalne kule povezane ophodom i kruništem, a njegov položaj nije bio slučajan. Pregradio je poluotok praktički od mora do mora.
Danas znamo i njegove impresivne dimenzije. Hrvatski restauratorski zavod navodi ukupnu dužinu od oko 300 metara, odnosno oko 325 metara ako se uračunaju nedostajući sjeverni kraj i ostaci temelja kule u moru. Bedem je visok između šest i devet metara, a širok od približno 1,4 metra u bazi do pola metra pri vrhu.
Iza zida nastalo je novo naselje
Posebno je zanimljivo što Oštrica nije služila samo kao mjesto na koje bi se stanovnici povukli u slučaju opasnosti. Nakon proširenja bedema i Osmansko-mletačkog rata od 1499. do 1503. godine, staro naselje Grebac bilo je napušteno, a na zaštićenom poluotoku nastalo je novo naselje.
Arheološka istraživanja otkrila su tragove kuća, dvorišta, ulica i mlinova, što pokazuje da se iza bedema neko vrijeme odvijao svakodnevni život. Naselje ipak nije dugo opstalo. Poluotok je bio stalno nastanjen tek nekoliko desetljeća, nakon čega se stanovništvo preselilo na sigurniji otok Krapanj.
Do danas sačuvano oko 250 metara zida
Stoljeća su ostavila trag na nekadašnjoj obrambenoj građevini. Danas je najbolje očuvan središnji dio bedema, dug približno 250 metara, dok su priobalni dijelovi porušeni i većim dijelom uklonjeni. Vidljivi su i temelji nekadašnjih obalnih kula.
Njegova vrijednost daleko nadilazi zanimljiv izgled zbog kojeg je dobio popularni nadimak “Kineski zid”. Prema rezultatima novijih istraživanja, izuzmemo li šibenske tvrđave, riječ je o najbolje očuvanoj fortifikaciji nekadašnjeg područja pod upravom Šibenika.
Vrijednost lokaliteta prepoznata je i kroz nova istraživanja. Hrvatski restauratorski zavod proveo je konzervatorsko-restauratorska istraživanja i izradio elaborat bedema, a rezultati istraživanja trebali bi poslužiti kao temelj za smjernice njegove obnove, prezentacije i daljnjeg očuvanja.
Grebaštica krije puno više od plaža
Bedem je danas jedan od simbola Grebaštice, ali cijeli poluotok Oštrica zanimljiv je za istraživanje, osobito onima koji ljetovanje žele spojiti s aktivnim odmorom i otkrivanjem manje poznate baštine.
Lokalna turistička zajednica među doživljajima koje ne treba propustiti izdvaja upravo posjet srednjovjekovnom obrambenom zidu te bicikliranje ili vožnju kajakom oko poluotoka Oštrica. Do bedema se može pristupiti makadamskom cestom iz Grebaštice i uvale Mirine.
Grebaštica je danas mirno dalmatinsko mjesto okruženo nizom uvala i mediteranskim krajolikom. No pogled prema Oštrici otkriva sasvim drugu dimenziju destinacije.
Kameni bedem koji stoljećima presijeca poluotok podsjetnik je na vrijeme kada pogled prema moru nije značio samo putovanje i slobodu, nego i potrebu za zaštitom, a upravo su takva mjesta možda i najbolji razlog da se ovog ljeta barem jednom maknete s plaže i krenete tragom priča koje hrvatska obala još uvijek skriva.
