HeadOnEast: Hedonistički vinski raj

Kviz-pitanje: kako se nekoć nazivao osječki Trg Sv. Trojstva? Imajući u vidu ljubav nekadašnjih vojnika prema dobroj kapljici i vinorodne brežuljke Slavonije i Baranje, odgovor može biti samo jedan – Vinski trg. U vrijeme Habsburške, kasnije Austro-Ugarske Monarhije, ovamo se svake subote i srijede dopremalo baranjsko vino namijenjeno gostioničarima i vojnicima. A danas? Danas se tik uz Tvrđina Vodena vrata, jedina sačuvana od četiriju izgrađenih početkom 18. stoljeća, nalazi Regionalna vinoteka. Mjesto je to na kojemu možete kušati vina slavonsko-baranjskih vinogorja i steći diplomu prekaljenog hedonista. Ovdje se duh povijesti i kulture vinarstva susreće sa životnim stilom suvremenih urbanih šmekera. Pokušati im odoljeti – uzaludan posao.

Vina Slavonije i Baranje posljednjih su godina sve atraktivnija i cjenjenija. Regijom dominiraju četiri vinogorja: zapadno ili feričanačko, južno ili đakovačko, sjeverno ili baranjsko te istočno ili erdutsko. Zbog dojmljivog podunavskog položaja, baranjsko i erdutsko vinogorje smatraju se i zavičajem vina s Dunava“

Članak se nastavlja ispod oglasa

Bor ili „vinska“ te anya ili „majka“, mađarske su riječi od kojih je skovano ime pokrajine Baranje – vinske majke. Utkana u sve pore njenog identiteta, kultura je vina u Baranji vidljiva na gotovo svakom koraku. Ipak, na nekim je mjesta naročito upečatljiva. Otkrijte vidikovac na Banskom brdu, na jednoj od najljepših hrvatskih vinskih cesta. Zavirite u njeno središte, podrum u Kneževom Vinogradu, najveći u Hrvatskoj. Zastanite potom u Suzi, pitoresknom selu u kojem oči suze od ljepote. Ne bojte se emocija, one su odlika pravih hedonista! Uostalom, emocionalni će vam kompas „poravnati“ posjet još jednom baranjskom vinarskom biseru, podunavskom selu Zmajevac. U njegovim gatorima – podrumima iskopanima u vodom izdubenim klancima surducima, Vinska će vam majka otkriti sve tajne svojih bijelih i crnih čarolija: graševine, pinota bijelog i sivog, traminca, chardonnaya, rajnskog rizlinga i sauvignona; zatim frankovke, cabernet franca i sauvignona, merlota i pinota crnog. Usput možda saznate i ponešto o Crvenoj Marti, zloj vladarici vinogorja, i krsnoj kumi Zmajevca (mađarsko ime sela glasi Vörösmart ili Crvena Marta).

“Svake godine početkom lipnja u Kneževim Vinogradima, Suzi i Zmajevcu održava se Gator fest, festival dobrog vina, ugodnog življenja i korisnih aktivnosti! Naime, organizatori misle i na zdravlje svojih posjetitelja, za koje svake godine upriliče i opuštajuću Baranja Wine & Walk turu”

Tradicija đakovačkih vinograda seže u doba srednjeg vijeka, a svoju je mističnost i savršenstvo okusa zadržala sve do danas. Osim Nadbiskupskog dvora, neposredno uz đakovačku katedralu smješten je i podrum Đakovačko-osječke nadbiskupije. U njemu možete kušati čuvena đakovačka misna vina (svako misno slavlje čine još božanstvenijim). U đakovačkom vinogorju među bijelim se sortama ističe graševina, a osim nje i traminac, jedna od omiljenih sorti istočne Hrvatske. Uz njih, uzgajaju se i chardonnnay, pinot bijeli i sivi, zeleni silvanac te rajnski rizling. Glavne crne sorte su zweigelt, cabernet sauvignon i merlot.

Krajolik dunavskog meandra na području Općine Erdut zaštićeni je krajobraz, a ujedno i podloga s koje se dobivaju poznata vina bogatih okusa i mirisa. Loza se ovdje uzgaja i štuje još od vremena Rimskog Carstva. Danas i erdutskim vinogorjem dominira graševina, a osim nje ističu se i traminac, chardonnay, sauvignon bijeli, muškat ottonel, pinot bijeli i sivi te rajnski rizling. Od crnih sorti uzgajaju se cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i zweigelt. Među nekoliko manifestacija koje predstavljaju erdutsku eno- i gastro-ponudu ističe se srednjovjekovni sajam Vinski grad Erdut. Kroz njega se svakog svibnja objedinjuju dvije važne odrednice ovdašnjeg područja – srednjovjekovno naslijeđe i kultura vina.

“U Erdutskim podrumima brižljivo se čuva, ali i koristi jedna od najvećih europskih drvenih bačvi. Velika poput jednosobnog stana, može primiti 75.000 litara graševine!”

Vinogradarsku tradiciju još od 13. stoljeća njeguje i kraj oko mjesta Feričanci, smještenog na padinama gore Krndije. Tamošnja se vrhunska vina i danas proizvode na tradicionalan način. U vinogorju Feričanci omjer uzgoja crnih i bijelih sorti gotovo je izjednačen, iako se na prvom mjestu ističe crna sorta frankovka. Osim nje i graševine, gaje se i chardonnay te pinot bijeli i sivi, odnosno od crnih sorti cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni.

“Austro-ugarske zemlje povezivao je Kaiser & König, ali i frankovka, vinska sorta raširena od Austrije i Češke, do Vojvodine i Rumunjske. Iako porijeklo vuče od bijele sorte beline velike (njem. Heunisch weisser), riječ je o crnoj sorti i najboljem crnom vinu kontinentalne Hrvatske”

Članak se nastavlja ispod oglasa

Osim tradicionalnih vinskih proslava kao što je siječanjska Vinceška ili Vinkovo, sve je veći broj moderno koncipiranih vinskih manifestacija koje objedinjuju hedonizam, umjetnost i aktivni odmor. Među njima se ističu: osječki WineOs te Večeri vina i umjetnosti, erdutski Wine & Bike Tour Erdut, Vinski Bor maraton u Zmajevcu te Festival frankovke u Feričancima.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.