Kada krajem ljeta sazrije grožđe na obroncima Fruške gore, Ilok ulazi u svoje posebno doba godine. Najistočniji hrvatski grad priprema 59. Iločku berbu grožđa, tradicionalnu manifestaciju posvećenu vinu, vinogradarima i običajima Srijema, koja se održava od 4. do 6. rujna 2026. godine.
“Dobrodošli na 59. Iločku berbu grožđa”, poručuju iz Iloka uz najavu dana ispunjenih vinom, tradicijom, glazbom, sportom, kulturom i dobrom atmosferom pa će prvi rujanski vikend ponovno biti jedan od najboljih termina za posjet najsitočnijem hrvatskom gradu.
Iločka berba nije samo manifestacija, nego priča o cijelom kraju
Da biste razumjeli zašto je Berba toliko važna Iloku, dovoljno je pogledati krajolik koji okružuje grad. Vinogradi se spuštaju blagim obroncima Fruške gore prema Dunavu, a vino je ovdje stoljećima puno više od proizvoda. Određivalo je gospodarstvo, svakodnevni život, običaje i identitet ovog dijela Srijema.
Vinogradi su se na ovom području sadili još u vrijeme Ilira i Rimljana. Prema podacima Turističke zajednice grada Iloka, snažniji razvoj iločkog vinogorja počinje u rimsko doba, nakon što je car Prob u 3. stoljeću omogućio razvoj vinogradarstva u panonskim pokrajinama.
Od tada do danas vinogradarstvo i vinarstvo ostali su jedna od glavnih gospodarskih grana iločkog kraja. Upravo iz takve tradicije izrasla je i Iločka berba grožđa.
Od čuvanja vinograda do velike iločke fešte
Korijeni manifestacije sežu u desetljeća iza nas i običaje povezane s početkom berbe grožđa. Berba je u vinskim krajevima oduvijek bila jedan od najvažnijih trenutaka godine. Nakon mjeseci rada u vinogradu dolazio je trenutak u kojem se vidjelo što su priroda i čovjek zajedno uspjeli napraviti, ali berba nikada nije značila samo posao.
Uz nju su se vezala okupljanja, pjesma, hrana, druženje i običaji koji su se prenosili generacijama. Upravo je iz takvog okruženja nastala Iločka berba grožđa, koja je s vremenom prerasla u najveću tradicionalnu manifestaciju grada, a ove godine predstavlja svoje 59. izdanje.
Ilok i vino priča su duga gotovo dvije tisuće godina
Veliki zamah iločkom vinogradarstvu dali su kneževi Odescalchi u 17. stoljeću. Modernizirali su vinogradarstvo, sadili nove sorte te uredili vinske podrume ispod dvorca Odescalchi. Ti se podrumi koriste i danas i jedna su od najpoznatijih atrakcija Iloka. Još jedan važan trenutak dogodio se 1899. godine, kada je u Iloku osnovana Kraljevska vinogradarska škola.
Danas je grad ponajprije poznat po tramincu, ali u iločkim podrumima pronaći ćete i graševinu, chardonnay, pinot, rajnski rizling, frankovku i druge sorte.
Iločki traminac stigao je i na engleski kraljevski dvor
Uz iločki traminac vezana je i jedna od najzanimljivijih vinskih priča u Hrvatskoj – iločki traminac i silvanac služeni su na engleskom dvoru prilikom krunidbe kraljice Elizabete II. Iločki traminac našao se i u kraljevskoj vinoteci.
Kada tijekom Berbe podignete čašu traminca, zato ne kušate samo vino karakteristično za ovaj terroir. Kušate dio priče koja je ime malog grada na Dunavu odnijela daleko izvan granica Hrvatske.
Vinska cesta koja prolazi kroz grad
Jedna od posebnosti Iloka je što za obilazak vinske ceste zapravo ne morate daleko iz grada. Vinarije, stari podrumi i obiteljska gospodarstva velikim su dijelom koncentrirani u samom naselju. Neki vinari koriste stare, tradicionalne podrume ukopane u brdo ili smještene ispod kuća, dok drugi imaju moderne vinarije.
Turistička zajednica za obilazak Iločke vinske ceste preporučuje izdvojiti tri do četiri sata i posjetiti dvije do tri vinarije. Logičan početak su Stari iločki podrumi uz dvorac Odescalchi, a zatim se može nastaviti prema vinarijama Gornjeg i Donjeg grada.
Zato Berba može biti tek prvi razlog za dolazak, a upoznavanje iločkih vina dobar razlog da se ostane cijeli vikend.
Kad ste u Iloku, nemojte stati samo kod vina
Ilok je jedan od onih gradova u kojima se na relativno malom prostoru može prošetati kroz nekoliko potpuno različitih povijesnih razdoblja. Najstariji arheološki nalazi potvrđuju naseljenost ovog područja još u mlađem kamenom dobu, a pronađeni su i tragovi vinkovačke i vučedolske kulture.
Rimljani su ovdje izgradili pograničnu utvrdu Cuccium, a ime Ilok u pisanim se izvorima prvi put pojavljuje 1267. godine. Jedno od najvažnijih razdoblja u povijesti grada vezano je uz Nikolu Iločkog.
Grad Nikole Iločkog
Nikola Iločki bio je jedan od najmoćnijih hrvatsko-ugarskih velikaša 15. stoljeća, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda Transilvanije i kralj Bosne. Za njegove vladavine Ilok je doživio svoje “zlatno doba”.
Gradska jezgra utvrđena je zidinama koje su velikim dijelom očuvane i danas, a Nikola Iločki obnovio je i nadogradio franjevački samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana. Upravo je sveti Ivan Kapistran umro i pokopan u Iloku. Šetnja srednjovjekovnom jezgrom zato je obavezna stanica tijekom posjeta gradu.
Dvorac, zidine i tragovi Osmanlija
U središtu povijesne jezgre nalazi se dvorac Odescalchi, izgrađen na osnovama dvora Nikole Iločkog iz 15. stoljeća i danas je u njemu smješten Muzej grada Iloka, s arheološkim, povijesnim, etnografskim i umjetničkim zbirkama.
Još jedan sloj povijesti ostavilo je Osmansko Carstvo. Ilokom su Osmanlije vladale od 1526. do 1688. godine, a u gradu su do danas sačuvani vrijedni tragovi islamske kulture. U samo nekoliko minuta šetnje Ilokom izmjenjuju se srednjovjekovne zidine, franjevačka baština, dvorac Odescalchi, osmanski tragovi i stari vinski podrumi. i ispod svega toga moćni Dunav.
Vikend za otkrivanje Srijema i Vukovarsko-srijemske županije
Ako već dolazite na Iločku berbu, vrijedi ostaviti još malo vremena za istraživanje istoka Hrvatske. Od Iloka prema Vukovaru cesta vodi kroz jedan od najzanimljivijih dijelova hrvatskog Podunavlja. Jedna od nezaobilaznih stanica je Vučedol i Muzej vučedolske kulture, posvećen jednoj od najvažnijih prapovijesnih kultura Europe.
U Vukovaru vrijedi obići baroknu jezgru, dvorac Eltz i Gradski muzej Vukovar te prošetati uz Dunav, ali i upoznati mjesta koja čuvaju sjećanje na Domovinski rat.
Put nastavite prema Vinkovcima, gradu iznimno dugog kontinuiteta života, a zatim prema Županji, Spačvanskom bazenu i selima u kojima se još snažno osjeća tradicijska kultura Slavonije i Srijema. Tako jedan vikend na Iločkoj berbi lako može postati mali road trip kroz Vukovarsko-srijemsku županiju.
Berba kao najbolji uvod u Ilok
U vrijeme berbe Ilok možda najbolje pokazuje što zapravo jest – grad vina, Dunava i slojevite povijesti u kojem vinogradi nisu turistička kulisa, nego dio svakodnevice. Iločka berba nije red koncerata i zabave, ona podsjeća na vrijeme kada je završetak vinogradarske godine bio jedan od najvažnijih događaja za cijelu zajednicu. Gotovo šest desetljeća manifestacije pokazuju da taj osjećaj u Iloku nije nestao.
Ako ste tražili razlog za prvi rujanski vikend na krajnjem istoku Hrvatske, čaša traminca, pogled na Dunav i grad unutar srednjovjekovnih zidina sasvim su dobra tri razloga.
