Isprobajte slow food i uživajte u slavonskim specijalitetima

Slow food odnosno “spora hrana” je proizašla iz svjetskog pokreta koji je prije više od 30 godina nastao u Italiji. Odgovor je to na brzorastući Fast food, a promovira zdravu, lokalnu i tradicionalnu prehranu. Danas je taj “pokret” raširen u cijelom svijetu, a Slow Food organizacija nastavila se fokusirati na kvalitetu hrane, umjesto kvantitete. Unatoč globalizaciji i utjecaju brze prehrane, u Slavoniji još uvijek se više preferira upravo “slow food”.

Šunka, kobasica, kulen, dobro su poznati slavonski proizvodi, posebice ako ste deklarirani gurman. I upravo sada je vrijeme kada svi ti specijaliteti nastaju. Slavonska svinjokolja uvijek je bila poseban doživljaj na istoku Hrvatske, a tako je i danas, iako su se vremenom izgubili neki tradicionalni običaji. U ovo zimsko vrijeme pripremaju se između ostaloga i najfiniji specijaliteti od poznate crne slavonske svinje, popularne “fajferice”.

SLOW FOOD NA SLAVONSKI NAČIN

Kada je tradicionalna slavonska svinjokolja u pitanju pravih majstora ne nedostaje u Brodsko-posavskoj županiji. Neke od njih možete pronaći i u Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Kereković u Živikama u oriovačkom kraju. U njihovom dvorištu krajem studenog i početkom prosinca tope se čvarci, priprema se mast, pune se kobasice, krvavice i devenice, režu se pole za finu slavonsku šunku…, onako kako se nekad radilo u selima oko Slavonskog Broda i Nove Gradiške. Rado će podijeliti tradicionalnu recepturu, a nemaju ništa protiv ako im se pridružite u pripremi ovih cijenjenih sezonskih namirnica.

Od ranog jutra nećete odoljeti kobasicama, šunki i sitnim zalogajčićima poput čvaraka. Nastavit ćete s krepkim slavonskim juhama, potom sarmom, pečenim kobasicama i krvavicama, zasladit ćete se ukusnim krofnama… i eto večere, pa sve ispočetka.

Uživat ćete u mirisnoj slavonskoj rakiji u ambijentalnom dvorištu u kojem dominira štagalj i stari ambar s podrumom u kojem će vas ponuditi graševinom i kulinom. Možete i prespavati u apartmanu ili starinskoj sobici u ambaru, a oni hrabriji i na sijenu u štaglju.

– U živopisnim selima Brodsko-posavske županije i danas se njeguje tradicija koja je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima postala sastavni dio naše turističke ponude. Danas više nego ikad moderni putnici traže nova mjesta, žele doživjeti novu vrstu avanture, izbjeći velike gužve, predahnuti u interakciji s prirodom, otkriti lokalnu priču koja uključuje i lokalne specijalitete i uživati u opuštenom, ležernom odmoru. Upravo im to nudimo na više od dvadeset obiteljskih imanja koja su udaljena desetak kilometra jedna od drugih, ističe Ružica Vidaković, direktorica Turističke zajednice Brodsko-posavske županije.