Kako preživjeti toplinski val? Odgovor je, bez premišljanja – u Gorskom kotaru. Predlažemo šetnju svježim zrakom i obilazak atrakcija koje vam neće dosaditi ni u tjedan dana boravka.
Mi smo se u ljepote Gorskog kotara već uvjerili tijekom ugodne vožnje Čačinim splavom i osvježenja na Lokvarskom jezeru, obišli smo i izvor Kupe koji toplo preporučamo da uvrstite na svoj popis mjesta za izlet barem na vikend, a danas nastavljamo s prijedlozima i preporučamo vam obilazak nekih od najljepših prirodnih fenomena i vidikovaca koji će vas, unatoč svom svježem zraku – ostaviti bez daha…
Najviši grad u Hrvatskoj i Planinarski centar Petehovac
Delnice su središnje i najveće naselje cijelog Gorskog kotara. Smještene su na Delničkom polju i okružene vrhovima Drgomalj, Petehovac i Japlenški vrh. S nadmorskom visinom od 730 metara, najviši su grad u Hrvatskoj.
Upravo se s Petehovca (Štimčev Vrh 1024 metra) najbolje mogu vidjeti Delnice, a ova lokacija je “must-see” za sve posjetitelje i turiste Gorskog kotara. Također, na vrhu se nalazi istoimeni Planinarski centar sa skijaškom stazom i vučnicom, te smještajno-ugostiteljskim objektom.
Petehovac se na jugoistočnoj strani Delnica uzdiže poput reljefne stepenice, iza koje se nastavlja valovita visoravan koja je zimi izuzetno pogodna za turno skijanje, s vrhovima višim od 1000 metara, prema Mrkopaljskom kraju. Osim na cijele Delnice, s vidikovca na vrhu se vide i vrhovi Risnjaka, Slovenskog Snežnika, Drgomlja, Kamniško – Savinjske Alpe, a čak i vrh Triglava.
Područje Petehovca je zbog svoje iznimne ljepote 1963. godine zaštićeno i proglašeno značajnim krajolikom.
Petehovac je idealno mjesto za aktivni odmor u svako doba godine
Nadmorska visina preko 1000 metara, povoljni ljetni klimatski uvjeti, bogata flora i fauna, brojne planinske staze i sportski tereni odlični su preduvjeti za sve vrste aktivnosti. Tu se ističu visinske fizičke pripreme i treninge za sportaše, koji mogu dopunjavati sportske aktivnosti u objektima Delnica (sportska dvorana, bazen). Preporučljiva aktivnost je odlazak u Delnice pješke planinskom stazom ili cestom što će iznimno služiti ljudima koji pate od bronhitisa, astme ili smanjenog imuniteta.
Ondje možete i unajmiti bicikl ili skuter, a neke od vanjskih usluga uključuju paintball, jahanje, rafting, kupanje, lov ili ribolov…
Planinski Centar Petehovac – odličan primjer obiteljskog mikropoduzetništva
Nakon šetnje i obilaska, sigurno ćete ogladniti, a energiju će vam instantno vratiti autohtoni goranski specijaliteti od kojih svakako preporučamo gulaš s domaćim njokima od vepra, fuže s vrganjima ili pohane bukovače u restoranu Petehovac. Za desert preporučamo domaće slastice od šumskog voća.
Kako do Petehovca?
Do lokacije se lako dolazi automobilom, ali možete koristiti i nekoliko pješačkih staza.
Za one koji prvi put posjećuju Petehovac – ulaz u Delnice starom cestom Lujzijanom, skretanje lijevo (iz smjera Rijeke) ili desno (iz smjera Zagreba) kod benzinske postaje INA-e, koju zaobilazite i dalje slijedite putokaz do Petehovca. Do samog vrha ima 10ak minuta lagane vožnje šumskom cestom.
Jagodina stijena – ispričat ćemo vam priču o tragičnoj ljubavi
Dok ste ondje, svakako prošečite i do Jagodine stijene koja je udaljena 500 metara od glavnog objekta na Petehovcu. Delnička legenda ovjekovječena je i u istoimenom romanu Milivoja Magdića iz 1934. g. Legenda i roman govore o tragičnoj ljubavnoj priči između Delničanke Jagode Matković i prof. Branka Milića iz Zagreba.
Naime, priča ide ovako: Branko je Jagodu poznavao od djetinjstva kada je ljeti dolazio u Delnice k rođacima gdje je kasnije u zrelim godinama prepoznao Jagodu i njih dvoje su, nostalgični za djetinjstvom, vrijeme provodili u šetnjama po prekrasnim krajolicima gdje u rano ljeto ima obilja jagoda, posebice na Japlenškom vrhu, gradskom parku i Petehovcu. Situacija nije bila tako jednostavna jer Branko u Zagrebu ima brak i poslovne obaveze, zbog čega Jagoda pati i na kraju se baca u ponor, sa strme stijene nad dubokom vrtačom obronaka Petehovca.
Ova tragična priča o nesretnoj ljubavi zauvijek je zapisana u romanu, stijena je ime dobila po Jagodi, a danas je omiljena destinacija mnogim posjetiteljima koji dolaze ondje i dive se čistoj, zadivljujućoj ljepoti goranske prirode o kojoj je pisao i autor Magdić.
Vražji prolaz – jedan od najljepših kanjona Gorskog kotara
Vražji prolaz se ubraja među najljepše prirodne fenomene Gorskog kotara, a slobodno možemo reći i Hrvatske. Dugačak je oko 800 metara, na pojedinim dionicama širok je svega dva metra, a nastao je kao posljedica djelovanja vode koja je tisućama godina izjedala kamen i kreirala neobičan put.
Na kraju Vražjeg prolaza, 14 metara iznad potoka Jasle otvor je u stijenu, ulaz u špilju Muževa hiža. Dužine je dvjestotinjak metara, a na njezinom kraju nalazi se dvorana sa jezercem. U špilji prezimljava strogo zaštićena vrsta šišmiša potkovnjaka koji se ne smiju uznemiravati prilikom posjeta špilji.
*Vodite računa o tome da je temperatura u spilji i ljeti i zimi oko 8ºC, a Vražji prolaz ljeti zbog isušivanja ostaje bez vode.
I za kraj, posebna tajna Gorskog kotara…
Svi znamo kako spavanje ljeti može biti prava tlaka zbog visokih temperatura, a ako se na godišnjem odmoru samo želite pošteno naspavati – onda nemate dalje što razmišljati nego pravac Gorski kotar. Zahvaljujući ugodnoj, blagoj klimi i svježem zraku utonut ćete u san tako prirodno i lako, a iz iskustva vam govorimo, i čim se ustanete osjetit ćete da ste odmorniji.
Ako tražite savršeno mjesto za odmor i lak san, predlažemo vam Kuće za odmor Runolist:
Za najbolje ture po Gorskom kotaru predlažemo da potražite pravu goransku lisicu, našu blogericu Jelenu Holenko i doživite najbolje turističke priče iz prve ruke.
