Karnevalske manifestacije oduvijek su privlačile pozornost mediteranskog puka koji se još od Ilirsko-rimskih vremena zabavljao na specifičan način. Humor i duhovitost koja često prelazi i u satiru često se upražnjavala i kroz srednji vijek kada su na sceni bili dubrovački i mletački komediografi gdje je prednjačio i danas popularni Marin Držić sa svojim kazališnim ali i uličnim performansama.
Nije poznato je li se popularni DUNDO MAROJE ili neki drugi satirički komad priređivao u trgovištu Drijeva, jednom od najznačajnijih sajamskih mjesta na Mediteranu tijekom srednjovjekovlja, ali smo sigurni kako su se na tim mjestima održavale razne kulturno zabavne i gastro manifestacije nakon dobro obavljenog posla, a možda i začeli danas popularni karnevali.
A kako je Čapljina, pitoreskni grad s okolnim naseljima na Neretvi baštinik spomenute Drijeve to je jedan kolovoški vikend već 23. put rezerviran za Međunarodni ljetni karneval koji je održan na ulicama i glavnom gradskom trgu simbolična naziva po prvom hrvatskom kralju Tomislavu.
(Ove godine se tajming poklopio s poznatim Maratonom lađa koji se održava također na Neretvi ali malo južnije i u drugoj državi? Pa bi o toj činjenici svakako trebalo razmisliti, jer bi za obje strane bilo bolje odabrati desetodnevnu manifestaciju s dva vikenda kako bi Neretva ili NARENTA bila ciljana destinacija za višednevni turistički aranžman)
Maraton lađa
O ovim i drugim turističkim temama i dilemama nedavno sam akademski razgovarao i s aktualnim gradonačelnikom Čapljine dr. Smiljanom Vidićem koji sa svojim timom planira neke nove projekte iz oblasti turizma i održivog razvoja grada na četiri impresivne rijeke – sedreni Trebizat, bistra Bregava, specifična Krupa koja ovisno o morskoj plimi ili oseci teče u oba pravca, a koje Neretva kroz prekrasnu deltu izručuje Jadranu uz oplakivanje obala cijelog Mediterana.
Upravo ovaj identitet s cijelim nizom artefakata koji sežu do prapovijesnih nalazišta nedavno otkrivenih uz desnu obalu Neretve koju je možebitno naseljavao i pradavni predak današnjeg dinarida, pa karnevalskoj slobodi i inventivnosti prepuštamo ikonografiju sljedećih čapljinskih karnevala.
No ono što bi bilo uputno pa i korisno za cijelo pučanstvo doline Neretve je akademsko osmišljavanje destinacijskog menadžmenta i marketinga kako bi i turistički rezultati bili vidljiviji, a s ekonomskog stajališta profitabilniji.
Drugim riječima postavili smo i stanovite hipoteze koje valja dokazati, a odnosi se na konkurentski identitet samog grada Čapljine koji bi pored najpoznatijih RH karnevala u Rijeci i Samoboru u zimskom ili Senja u ljetnom terminu mogao dostići približne rezultate.
A da naznaka i štofa ima, potvrdile si i ovogodišnje gošće s Kariba, koje su zapaprile cijelu manifestaciju baš kao i Dubrovački i Mletački trgovci sajmište Drijevu kad bi se pojavili s egzotičnim začinima s prekooceanskih putovanja.
Čapljina kao Rio na Neretvi, svakako će biti dobar motiv za daljnje osmišljavanje i kreativne ideje kako bi grad koji baštini ilirske Ardijejce, koji su u svoje ime i znamenje stavili egzotičnu ČAPLJU, baš kao i današnji stanovnici koji uz poljoprivredu razvojni potencijal vide i u turizmu. Vrijednosno brandirati i turistički oploditi plodnu dolinu i obale Neretve, tema je klasterskog povezivanja svih dionika u privatno javno partnerstvo.
Akademski promišljati i kulturno zabavno realizirati svakodnevno bivstvovanje uz riječne tijekove koji vijugaju humskim brežuljcima spajajući Mediteran i dinarsku Europu baš kao i sve značajnije europske civilizacije je i izazov ali i razvojna šansa ove generacije. Antičko božanstvo Kairos je tako blizu, samo valja znati uhvatiti njegov čuperak kako bi i po legendi simbol dobrog trenutka karnevalske maštarije pretvorio u dobročinstvo i svekoliki boljitak.
Izvor fotografija: Marinko Brkić
