Gotovo svaki razgovor o otocima ispred Hvara započinje istim pitanjem: jesu li to Pakleni ili Paklinski otoci. Službeni naziv je Paklinski otoci, dok je naziv Pakleni otoci uvriježen u svakodnevnom govoru i turističkim vodičima. Iako zvuče dramatično, njihovo ime nema nikakve veze s paklom
Naziv potječe od riječi paklina, odnosno borove smole koja se u prošlosti koristila za zaštitu i brtvljenje drvenih brodova. Guste borove šume bile su prirodni izvor te sirovine, a upravo je paklina obilježila identitet ovog arhipelaga. Paklinski otoci zapravo su otoci pakline, dio pomorske tradicije koja je stoljećima oblikovala život na istočnoj obali Jadrana.
Smješteni su jugozapadno od grada Hvara, poput prirodnog štita njegove luke. Protežu se u duljini od približno deset kilometara i čine niz od dvadesetak otoka, otočića i hridi. Najveći među njima je Sveti Klement, a slijede Marinkovac i Jerolim. . Brojne uvale, uski prolazi i kristalno čisto more stvaraju krajolik koji se ubraja među najprepoznatljivije prizore Jadrana.
Povijest arhipelaga usko je povezana s pomorstvom. Još u antičko doba ovo je područje služilo kao sigurno sidrište. U vrijeme Mletačke Republike hvarska luka bila je jedna od ključnih točaka na istočnoj obali Jadrana, a Paklinski otoci imali su stratešku ulogu u njezinoj zaštiti. Zaklon od juga i otvorenog mora učinio ih je prirodnom obranom i sigurnom postajom za trgovačke i ratne brodove.
Kao i mnogi jadranski otoci i Paklinski otoci imaju svoje legende. U pričama se spominju gusari koji su koristili duboke uvale kao skrovišta za svoje brodove. Iznenadni napadi na trgovačke brodove i brzi nestanci među otocima dodatno su hranili reputaciju ovog područja kao tajanstvenog i teško pristupačnog.
Dok Palmižana predstavlja središte života na ovim otocima, Marinkovac je poznat po uvali Stipanska, jednoj od najposjećenijih plaža u hvarskom akvatoriju. Otok Jerolim ima posve drugačiji karakter. Guste borove šume i kamene obale stvaraju mirno okruženje koje mnogi smatraju jednim od najljepših mjesta za kupanje na području Hvara, a dio otoka poznat je i po naturističkoj tradiciji dugoj desetljećima.
Kako doći na Paklinske otoke
Do arhipelaga se najčešće dolazi iz grada Hvar taxi brodom, a vožnja traje deset do dvadeset minuta, ovisno o odredištu. Tijekom ljetnih mjeseci linije prometuju cijeli dan, a povratci su organizirani do večernjih sati. Moguće je i unajmiti privatnu brodicu ili gliser, a brojni lokalni prijevoznici nude organizirane poludnevne i cjelodnevne izlete. Upravo dolazak morem dio je doživljaja jer se otoci postupno otvaraju u panorami koja ostavlja snažan prvi dojam.
Kada je najbolje posjetiti Paklinske otoke
Sezona traje od kasnog proljeća do rane jeseni. Lipanj i rujan smatraju se idealnim razdobljem jer more zadržava toplinu, a gužve su znatno manje nego u srpnju i kolovozu. Vrhunac ljeta donosi življu atmosferu, otvorene restorane i bogatiji društveni život. Izvan glavne sezone otoci su mirniji i gotovo divlji, što posebno privlači one koji traže tišinu i autentičan kontakt s prirodom.
Ono što Paklinske otoke čini posebnima jesrt i činjenica kako s jedne strane nalazimo tihe uvale u kojima se čuje samo šum borova, a s druge strane restorane i beach barovi koji ljeti postaju mjesta susreta mladih iz cijelog svijeta. U svega nekoliko minuta plovidbe moguće je prijeći iz potpune izolacije u pravu party scenu.
U zemlji s više od tisuću otoka, upravo su Paklinski otoci među najprepoznatljivijim simbolima Jadrana i Hrvatska kao mediteranske destinacije. Njihovo ime možda zvuči dramatično, ali iskustvo je sve samo ne pakleno.
