Sjever Hrvatske oduvijek je bio krajolik brežuljaka, šuma i planinskih silueta koje se pojavljuju iza svakog novog zavoja ceste. Upravo taj prostor sada je dobio novu razinu zaštite jer Zagorske gore službeno su postale Park prirode.
Novo zaštićeno područje prostire se kroz Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju, a obuhvaća planinske masive Maceljske gore, Ravne gore, Strahinjčice i Ivanščice te slikoviti Bednjanski kraj. Na nešto više od 30 tisuća hektara smjenjuju se guste šume, planinske livade i doline koje stoljećima oblikuju prirodni karakter sjeverne Hrvatske.
Ovo područje zapravo predstavlja planinsko srce Hrvatskog zagorja. Iako mnogi Zagorje povezuju s brežuljcima i vinogradima, upravo ovdje krajolik poprima ozbiljnije planinske obrise. Zbog toga je Park prirode Zagorske gore važan korak u očuvanju tog posebnog prostora.
Zaštita Zagorskih gora pokrenuta je još 2009. godine, kada je tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode započeo suradnju s Varaždinskom i Krapinsko-zagorskom županijom. Tijekom godina izrađivane su stručne podloge i analize koje su potvrđivale veliku prirodnu vrijednost ovog područja. Nakon novih inicijativa i dodatnih stručnih procjena, 2024. godine izrađena je konačna stručna podloga za proglašenje parka prirode.
Krajolik koji čuva prirodnu raznolikost
Zagorske gore zanimljive su ponajprije zbog svoje raznolikosti. Na relativno malom prostoru susreću se različiti prirodni svjetovi. Šumski ekosustavi izmjenjuju se s travnjačkim mozaicima, dok dolinom protječe rijeka Bednja koja stvara posebna vodena i močvarna staništa. Upravo takva raznolikost omogućuje život velikom broju biljnih i životinjskih vrsta. Dio prostora uključen je i u europsku ekološku mrežu Natura 2000, što potvrđuje njegovu prirodnu vrijednost.
Važno je naglasiti da park prirode nije strogo zatvoreno područje. To je kategorija zaštite koja omogućuje život i rad ljudi u prostoru, ali uz očuvanje prirodnih vrijednosti. Upravo ta ravnoteža između prirode i čovjeka stoljećima je oblikovala krajolik Zagorja. Za učinkovito upravljanje ovim područjem planirano je osnivanje posebne javne ustanove koja će voditi brigu o očuvanju prirode, ali i o razvoju održivog turizma.
Ivanščica – planina koja dominira sjeverom
U središtu Zagorskih gora nalazi se planina koju mnogi smatraju simbolom ovog kraja. Ivanščica je najviša planina sjeverozapadne Hrvatske i već desetljećima privlači planinare, izletnike i ljubitelje prirode. Njezin najviši vrh doseže 1061 metar nadmorske visine, a planina se proteže oko trideset kilometara kroz krajolik sjeverne Hrvatske. Padine su joj prekrivene šumama hrasta kitnjaka i graba, dok se na višim dijelovima pojavljuju velike bukove šume.
Ivanščica je zanimljiva jer u sebi spaja pitomu i divlju stranu planine. S jedne strane pristupačna je izletnicima i obiteljima, dok s druge nudi ozbiljne planinarske uspone i strme stijene koje podsjećaju na pravi planinski teren. Uspon na Ivanščicu često završava na jednom od njezinih najpoznatijih mjesta – vrhu s vidikovcima koji nude spektakularne poglede.
Najpoznatija je svakako Piramida, željezna konstrukcija visoka desetak metara koja je podignuta još 1929. godine i obnovljena 2018. S nje se za vedrih dana pogled proteže preko Zagorja, Međimurja i Varaždinske doline, a ponekad čak i do udaljenih planina. Takvi prizori razlog su zbog kojeg se mnogi planinari vraćaju na Ivanščicu iznova.
Planina legendi i skrivenih priča
Ivanščica nije zanimljiva samo zbog krajolika. Planina je kroz stoljeća bila i prostor priča i legendi. Jedno od takvih mjesta su Černe mlake, područje koje se u narodnim predajama spominje kao zletište coprnica. Takve priče dio su lokalnog folklora i daju dodatnu dimenziju svakom planinarskom koraku.
Na istočnom dijelu planine nalazi se i vrh Čevo, visok 562 metra, koji zbog svojeg šiljastog oblika često nosi nadimak Zagorski Klek. Uspon na njega relativno je kratak, ali prilično strm, a nagrada na vrhu dolazi brzo. Pogled se otvara prema dolini Bednje, selima u podnožju i dalekom Varaždinu.
Nova prilika za otkrivanje sjevera Hrvatske
Proglašenje Parka prirode Zagorske gore daje ovom prostoru novu vidljivost na karti Hrvatske. Planine koje su već desetljećima poznate planinarima sada bi mogle postati još zanimljivije i širem krugu posjetitelja. Za mnoge putnike upravo su ovakvi krajolici najprivlačniji. Nisu spektakularni na prvi pogled, ali polako otkrivaju svoju ljepotu – kroz šumske staze, planinske vidike i priče koje se prenose generacijama.
Zagorske gore upravo su takvo mjesto. Krajolik koji ne treba žuriti upoznati.
