Prašume nam pomažu u borbi protiv klimatskih promjena

Međunarodni dan prašuma u cijelom se svijetu obilježava 14. rujna s ciljem podizanja svijesti o njihovoj važnosti. Radi se o šumama koje su sačuvane od negativnog čovjekovog utjecaja, odnosno razvijala su se na potpuno prirodan način. No i tu treba razlikovati primarne prašume koje su rasle u potpunosti bez utjecaja čovjeka i sekundarne koje su nekada bile gospodarske šume, no kasnije su izuzete i prepuštene samoregulaciji.

Prašuma, odnosno stara šuma u Europi je stara oko 10.000 godina, a njeni ostaci vidljivi su diljem Starog kontinenta. Nažalost danas, prema procjenama, u Europi ima samo oko 300 tisuća hektara prašuma, odnosno oko 0,4% ukupne površine šuma. Najviše prašuma nalazi se na području Balkana, Alpa i Karpata, a većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U današnje vrijeme prašume su najčešće preživjele u nepristupačnim područjima ili močvarama i zaštićene su zakonom. Jedna od najočuvanijih prašuma u Hrvatskoj je “Čorkova uvala” u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Ostaci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko dobro svjetske baštine “Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe”, gdje Republika Hrvatska sudjeluje sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Radi se o gotovo 1.300 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” te više od 2.000 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.

Osim u dinarskom dijelu Hrvatske prašume su sačuvane i Panoniji. Naime, u srcu Slavonije nalazi se prašuma Prašnik, a u njoj je smješten najveći i najstariji hrast u Europi. Prašnik je izuzet iz šumskog gospodarenja prije 85 godina, a radi se o prašumi stabla hrasta lužnjaka, bukve i običnog graba.

Navedene prašume nisu jedine u Hrvatskoj no činjenica je kako ih je u Lijepoj našoj ostalo još možda desetak. Jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume. Stoga je očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije