Jeste li znali kako se najgušća koncentracija povijesnih zdanja nalazi na prostoru naših triju najmanjih županija? Dvorci sjeverne Hrvatske su brojni, no turistički vrednovano ih je svega nekoliko i to isključivo u muzejske svrhe. Tako Dvorac Trakošćan, Dvor Veliki Tabor, Gornja Stubica, čakovečki i varaždinski Stari grad pojedinačno privlače gotovo 200.000 posjetitelja godišnje.
Turisti, osobito strani, ne pridaju veliku važnost političkim i teritorijalnim granicama koje razdvajaju županije. Tako je povezivanje dvoraca, kurija i utvrda sjeverne Hrvatske u cjeloviti turistički proizvod prilika za njihovu valorizaciju, turističko pozicioniranje, a u budućnosti i obnovu.
Turističke zajednice Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije potpisale su sporazum o projektnom udruživanju, kojim je projekt 100 dvoraca Sjeverne Hrvatske i formalno započeo.
///Povijest i kultura Hrvatske nešto je što ne smijete propustiti
Dvorac Trakošćan
Jedan od najatraktivnijih i najstarijih dvoraca u Hrvatskoj nalazi se na privlačnoj lokaciji u Hrvatskom zagorju. Dvorac Trakošćan udaljen je dvadesetak kilometara od Krapine i četrdesetak od Varaždina. Ako putujete iz Zagreba na jednodnevni izlet, tamo ste već za sat vremena.
Skriveni dvorac Trakošćan nalazi se na osami u pejzažnom parku koji se sastoji od velikog umjetnog jezera, livade, autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba te bogate flore i faune.
Povijest koja prati dvorac Trakošćan bogata je, zanimljiva i poučna. Prvi podaci o Trakošćanu su ti da je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.
Prvi poznati vlasnici su grofovi Celjski, a nakon njih dvorac često mijenja vlasnike. U 16. stoljeću vlasništvo nad dvorcem preuzima država, a ubrzo vlastelin najpoznatije obitelji Drašković, grof Juraj Drašković, službeno preuzima dvorac te je napokon 1584. Trakošćan stekla obitelj Drašković.
Dvor Veliki Tabor
Plemićki grad Veliki Tabor jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika profanoga graditeljstva kontinentalne Hrvatske. Izuzetan upravo zbog svoje monumentalne i autentične fortifikacijske arhitekture.
Svojim smještajem na vrhu Huma Košničkog, na 333 metra nadmorske visine, dominira zagorskim krajem već više od pola tisućljeća – arhitektura se zapravo stopila s prirodom čineći jedinstvenu sliku. Impresivan je i pogled koji se s Velikog Tabora pruža na cijelo Hrvatsko zagorje i dio Slovenije. Ovaj spomenik kulture najviše nulte kategorije jedan je od najprepoznatljivijih identiteta, ne samo Hrvatskog zagorja, već i Hrvatske.
Najpoznatiji je po legendi o Veroniki Desinićkoj koju su zbog zabranjene ljubavi s mladim grofom zazidali u zidine dvorca. Navodno da se Veronikini jecaji još uvijek čuju, posebno tijekom zime.
Varaždinski Stari grad
Od svog nastanka, razvoja u srednjem vijeku pa sve do danas, Varaždin je oduvijek bio grad kojeg su njegovi stanovnici voljeli, a gosti mu se divili.
Ono po čemu se Varaždin razlikuje od drugih gradova, njegova je izuzetna spomenička i umjetnička baština s najočuvanijom i najbogatijom baroknom urbanom cjelinom. Varaždinska feudalna utvrda, od davnina nazivana Stari grad, najznačajnija je povijesna građevina Varaždina.
Bila je središte plemićkog posjeda, vlasnički i pravno odvojenog od kraljevskog i slobodnog grada Varaždina. Današnja utvrda građena je od 14. do 19. stoljeća, a najstariji njen dio je središnja kula. Klupe i baldahini u njenom prizemlju najljepši su primjeri gotičke svjetovne plastike na sjeveru Hrvatske.
Posebno je zanimljiva kula s lančanim mostom poznata i kao ‘Kula stražarnica’, izgrađena je u drugoj polovici 16. stoljeća u renesansnom stilu. Kao ostatak obrambenog sustava feudalne utvrde do danas se uspjela u cijelosti očuvati. Dok je bila u funkciji za koju je izgrađena služila je za smještaj vojnika i kao stan kapetana straže tvrđave.
Dvorac Zrinskih u Čakovcu
– Ako se za neki hrvatski povijesni prostor može reći da je namijenjen predstavljanju baštine, kulture i tradicije svog kraja onda je to svakako dvorac Zrinskih u Čakovcu, napisao je naš bloger Tomislav Beronić.
Čakovec se ponosi hrvatskim knezovima Zrinskima, čemu svjedoči i spomen ploča na zidu kod ulaza u gradske zidine. Zrinski su u posjed Čakovca došli 1546. godine. Tadašnju relativno skromnu utvrdu s drvenim palisadama otkupio je hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski, čuveni branitelj Sigeta.
Oko Starog grada Zrinskih nalazi se Perivoj Zrinski koji svjedoči o važnom dijelu hrvatske povijesti kada je u Čakovcu bansku konferenciju održavala uvažena velikaška obitelj Zrinski. Perivoj je više puta proglašen kao najuređeniji park kontinentalne Hrvatske.
Stari grad Čakovec, tj. Stari grad Zrinskih kategoriziran kao kulturno dobro od nacionalnog značaja, danas je dom zavičajnom muzeju “Riznica Međimurja” u kojem možete saznati sve o bogatoj međimurskoj povijesti i tradiciji.
Kako su za Međimurje karakteristične legende o zmajevima, kod njih takozvanim pozojima, o Čakovcu kruži ona da se glava zelenog pozoja nalazi ispod Starog grada Čakovec, a rep ispod crkve sv. Nikole (neki kažu da je i obrnuto), a od pozoja ga može osloboditi jedino Đak grabancijaš (školovani učen i pismen čarobnjak koji štapom tjera i smiruje zmaja) te je uznemiriti zmaja ispod Starog grada opasno jer tada dolazi do brojnih nepogoda.
Dvorac Oršić
Barokni dvorac u Gornjoj Stubici podigao je 1756. godine grof Krsto Oršić, na mjestu starije srednjovjekovne utvrde. Novi dvorac nije više imao nikakvu obrambenu funkciju, već je isključivo služio za stanovanje. Dvorac Oršić bio je privatna rezidencija do 1924. godine, kad su ga napustili posljednji Oršići. Neko vrijeme dio prostorija dvorca služio je kao osnovna škola, a njime se koristila i lokalna seljačka zadruga.
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća dvorac je potpuno obnovljen i u njegove prostore smješten je Muzej seljačkih buna.
Iako se na prvi pogled Zagorje čini prilično bajkovitim mjestom, u prošlosti su se ovdje događali povijesno značajni događaji, koji su imali veliki utjecaj na razvoj društva kako u Zagorju tako i na prostoru cijele Hrvatske. Jedan od takvih događaja bila je Seljačka buna, bunt potlačenih seljaka protiv moćnog Franje Tahyja i ostale vlastele.
